Sljedeća vlada Njemačke suočit će se sa zahtjevnom ekonomskom i reformskom agendom dok zemlja prolazi kroz najvažniju ekonomsku krizu od ponovnog ujedinjenja 1990. godine.
Unija desnog centra, sastavljena od Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU), pobijedila je na parlamentarnim izborima u nedjelju sa 28,52 posto glasova i 208 mjesta u Bundestagu, prema privremenim rezultatima.
Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) skočila je na drugo mjesto sa 20,8 posto glasova i 152 mjesta, što je povećanje od 10,4 procentna poena u odnosu na prethodne izbore.
Treće mjesto osigurala je Socijaldemokratska partija (SPD) sa 16,41 posto glasova i 120 mandata, a slijede Zeleni sa 11,61 posto i 85 mjesta, te Ljevica (Die Linke) sa 8,77 posto i 64 mandata.
Savez Sahra Wagenknecht – Razum i pravda (BSW) prvi put je učestvovao na izborima, ali je za dlaku prešao cenzus od pet posto sa 4,9 posto glasova.
U međuvremenu, Slobodna demokratska partija (FDP), koja se povukla iz prethodne vlade i pokrenula prijevremene izbore, nije uspjela preći cenzus, dobivši 4,3 posto glasova.
Rezultati izbora ukazuju na to da je SPD najizdržljiviji koalicioni partner za CDU/CSU, što bi potencijalno dovelo do efikasnije vlade od prethodne trostranačke koalicije, koja je uključivala Zelene.
Izbori su održani usred stagnirajućeg ekonomskog rasta i strukturnih izazova. S obzirom da je lider CSU Friedrich Merz osvojio 28,6 posto glasova, sada je spreman da formira sljedeću njemačku koalicionu vladu kao kancelar.
Rezultat AfD-a bio je najbolji učinak za krajnje desničarsku stranku u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata, što je šokiralo politički krajolik u zemlji. Ishod naglašava hitnu potrebu za političkim preustrojem i brzim formiranjem stabilne vlade, posebno kada se Evropa suočava sa skupom trkom za ponovno naoružavanje i potencijalnim trgovinskim tenzijama sa SAD-om.
Ekonomske reforme i koalicioni razgovori
Ekonomisti i poslovni lideri pozivaju na brzo formiranje vlade i ekonomske reforme kako bi se riješili sve veći izazovi. Analitičari upozoravaju da bi duboka politička podjela mogla zakomplicirati koalicione pregovore.
Kandidat za kancelara Friedrich Merz suočava se s najvećim ekonomskim padom Njemačke od ponovnog ujedinjenja. Nova vlada mora se pozabaviti ključnim pitanjima, uključujući reformu kočnica duga, modernizaciju transportne infrastrukture, digitalizaciju javne uprave, povećanje potrošnje za odbranu, unapređenje energetske tranzicije i rješavanje rastućih cijena zakupnina.
Njemačka kočnica duga (Schuldenbremse), uvedena 2009. za vrijeme prvog mandata Angele Merkel, ograničava godišnje strukturne deficite na 0,35 posto BDP-a. Dok se neke stranke zalažu za ublažavanje pravila kako bi se stimulirao rast i finansirala potrošnja za odbranu, analitičari upozoravaju da bi politička neizvjesnost mogla produžiti stagnaciju.
Njemačka na raskrsnici
Carsten Brzeski, globalni šef makro sektora u ING-u, rekao je da Njemačka ide ka još jednoj velikoj koaliciji jer politički krajolik zemlje postaje sve fragmentiraniji.
Brzeski je upozorio da bi dugotrajni koalicioni pregovori mogli narušiti povjerenje potrošača i biznisa, čineći neizvjesnim koje će politike postići konsenzus.
"Čežnja mnogih Nijemaca i Evropljana za političkom i ekonomskom stabilnošću neće se završiti danas", napisao je u postu na blogu ING Think.
Izrazio je skepticizam u pogledu sposobnosti sljedeće vlade da provede velike ekonomske reforme, predviđajući samo privremeno ekonomsko olakšanje kroz skromno smanjenje poreza, manje reforme i ograničena ulaganja.
Holger Schmieding, glavni ekonomista Berenberg banke, rekao je da će Merz imati ograničenu finansijsku fleksibilnost, ali da bi mogao potaknuti reforme za rast.
Schmieding je također istakao da populističke stranke sada kontroliraju trećinu mjesta u Bundestagu, što im daje moć da blokiraju ustavne amandmane, za koje je potrebna dvotrećinska većina.
To bi moglo omesti napore za stvaranje novih specijalnih fondova, povećanje izdataka za odbranu, vojnu podršku Ukrajini i smanjenje poreskih opterećenja za preduzeća i radnike.
Thomas Gitzel, glavni ekonomista u VP banci, naglasio je potrebu za dugoročnim okvirom finansiranja za sektore poput obrazovanja, infrastrukture, digitalizacije i odbrane kako bi se povećalo povjerenje investitora.
U međuvremenu, Matthias Hoppe, portfolio menadžer u Franklin Templetonu, naglasio je da međunarodni investitori pomno prate novu njemačku vladu u potrazi za strukturnim reformama za oživljavanje ekonomije.
Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), pozvao je koalicione partnere da ostave po strani razlike i rade zajedno, upozoravajući da Njemačka ne može priuštiti politički zastoj u eskalaciji krize.
