Njemačka je u prošlosti imala političke dokumente koji se bave sigurnošću, ali Scholzova trostranačka koalicija se usuglasila kako želi sveobuhvatniju strategiju u svom koalicijskom sporazumu u novembru 2021.
Ta ideja je dobila novu urgentnost nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je razotkrila loše stanje njemačke vojske, pretjerano oslanjanje Njemačke na Rusiju u energetici i nedovoljnu zaštitu ključne infrastrukture poput gasovoda.
Njemačka je bila previše samozadovoljna u svjetlu novih prijetnji, uključujući sve snažnije autoritarne države poput Rusije i Kine u decenijama mira i prosperiteta nakon završetka hladnog rata, tvrde analitičari.
Rat u Ukrajini, međutim, najavio je "Zeitenwende" ili "preokret ere", kao što je Scholz kazao u značajnom govoru nekoliko dana nakon invazije, zahtijevajući od Njemačke da daje više prioriteta sigurnosti i troši više na vojsku.
Scholz je rekao da će Njemačka od sada ulagati više od dva posto bruto društvenog proizvoda u odbranu s oko trenutnih 1,5, nakon godina opiranja molbama saveznika iz NATO-a da to učini - obećanje za koje se očekuje da će biti uključeno u Strategiju nacionalne sigurnosti.
"Ruska invazija i autokratske tendencije u drugim dijelovima svijeta zahtijevaju da projektujemo svoj stav na snažniji način", rekao je Nils Schmid, portparol za vanjsku politiku parlamentarne grupe Scholzovih socijaldemokrata.
Mikko Huotari iz Mercator instituta za kineske studije rekao je da očekuje "značajno kritičniji jezik o izazovu koji Kina postavlja na međunarodnom nivou" u strategiji.
Malo je, međutim, vjerovatno da će dokument opširno ulaziti u njemačku politiku prema Kini, jer se očekuje da će vlada objaviti zasebnu kinesku strategiju tokom ove godine.
To je rezultat višemjesečnog preispitivanja mišljenja stručnjaka i laika na oblasnom, državnom i nacionalnom nivou, u procesu koji predvodi ministarstvo vanjskih poslova pod čelništvom Zelenih.
Iako se koalicija prvobitno usugasila da zaključi dokument u prvoj godini svog mandata, to je odgođeno raznim sporenjima između stranaka i ministarstava.
Jedno od najspornijih pitanja je ideja o Vijeću za nacionalnu sigurnost, od koga je vlada na kraju odustala zbog nesuglasica oko toga gdje bi trebalo biti smješteno.
Osnivanje Vijeća poremetilo bi ravnotežu moći između ministarstava i ureda, kaže Thorsten Benner iz Globalnog instituta za javnu politiku (GPPi).
"Takve velike promjene mogu se dogovoriti samo kao dio paketa sporazuma tokom koalicionih pregovora, a ne skoro dvije godine", kazao je Benner.
