Kako jaz između bogatih i siromašnih širom svijeta izmiče kontroli, to značajno utiče na živote stotina miliona ljudi koji su gurnuti u ekstremno siromaštvo. U posljednje dvije i po decenije zabilježen je konstantni pad ekstremnog siromaštva, ali napredak je sada zastao, ističe Anthony Kamande, koordinator za globalno istraživanje nejednakosti u organizaciji Oxfam.
Reakcije vlada na pandemiju COVID-19, posebno u siromašnijim zemljama, "potkopale su teško stečene dobitke u borbi protiv siromaštva", smatra Kamande. Kako je kazao, prvi put u 25 godina ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo "naglo su porasli istovremeno".
Pandemija je 2020. godine gurnula 90 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo, što je povećanje od 12 posto u odnosu na 2019. godinu, rekao je ovaj istraživač.
Oko 670 miliona u ekstremnom siromaštvu
U 2022. godini procijenjeno je da skoro 670 miliona ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, od čega je više od 410 miliona samo u podsaharskoj Africi.
Kamande upozorava da ljudi koji su pogođeni siromaštvom žive s “manje od 2,15 dolara dnevno”. “Rezultat toga je da doživljavamo smrtne slučajeve i ogromnu patnju koji se mogu spriječiti, glad je u porastu, ljudski razvoj opada i daleko smo od postizanja Ciljeva održivog razvoja, uključujući onaj o okončanju ekstremne gladi do 2030. godine“, kazao je.
Oxfam upozorava da bi pored ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, rast cijena hrane i energije uzrokovani ratom u Ukrajini mogao gurnuti još četvrt milijarde ljudi u ekstremno siromaštvo. Oxfam je također uputio apel na hitnu međunarodnu akciju, uključujući ukidanje otplate duga za siromašnije zemlje.
Međunarodna izvršna direktorica Oxfama Gabriela Bucher također je pozvala na hitnu radikalnu akciju, jer “bismo bez toga mogli biti svjedoci najdubljeg kolapsa čovječanstva u ekstremno siromaštvo i patnju“.
“Pobjednik uzima sve“
“Ekonomski model ‘pobjednik uzima sve‘” samo masovno nagrađuje već bogate ljude, rekao je Kamande, dodajući da se bogatstvo sve više prenosi sa siromašnih na bogate.
Od 2020. godine 1 posto najbogatijih je uzeo gotovo dvije trećine novog bogatstva, što je skoro dvostruko više novca od 99 posto ostatka svjetske populacije, pojasnio je Kamande. Procjenjuje da se bogatstvo milijardera povećava za 2,7 milijardi dolara dnevno, iako inflacija nadmašuje plate "najmanje 1,7 milijardi radnika".
U 2022. godini prehrambene i energetske kompanije su više nego udvostručile svoj profit, isplativši 257 milijardi dolara bogatim dioničarima, "dok je preko 800 miliona ljudi odlazilo u krevet gladno", rekao je Kamande.
"Sada, usred krize troškova života, jasno je da svijet ne može nastaviti ovom putanjom", dodao je.
Nepravedan poreski sistem
Kamande napominje da "neoliberalni ekonomski model" nastavlja da vara i gura milione ljudi u siromaštvo. Oxfam stoga traži da najbogatiji pojedinci i kompanije koji imaju ogroman profit od COVID-19 i ukrajinske ratne krize moraju plaćati više poreza.
Ova humanitarna organizacija je također pozvala grupu zemalja G-20 da dodijeli 100 milijardi dolara postojećeg fonda štednje za siromašne zemlje kako bi zaštitila najsiromašnije od inflacije kroz subvencije i smanjenje poreza na robu i usluge.
Primorati bogate da plaćaju "pravedan dio poreza" uvelike bi doprinijelo prikupljanju sredstava za borbu protiv siromaštva i nejednakosti, naveli su iz Oxfama. “Naprimjer, progresivnim godišnjim porezom na bogatstvo od 2 posto, 3 posto i 5 posto na svjetske multimilionere i milijardere prikupilo bi se 1,7 biliona dolara godišnje.” Izvor: agencije
