Novo ročište za Hrvate u Zambiji osumnjičene za pokušaj trgovine djecom

Uhićeni hrvatski državljani u Zambiji su od sredine prosinca, kada su prvi put uhićeni. Tužiteljstvo ih je teretilo da su krivotvorili dokumente četvero djece iz Demokratske Republike Kongo koju su posvojili i namjeravali povesti u Hrvatsku.

Nakon odbacivanja optužnice četiri para posvojitelja su krenula za Hrvatsku, ali su u zračnoj luci ponovo uhićen i tereti ih se za isto kazneno djelo kao u prosincu.

"Nemamo novih informacija, nadamo se da ćemo znati nešto više na ročištu koje bi trebalo biti sutra zašto je došlo do ponovnog uhićenja. To je jedna vrlo čudna situacija, određen im je bio rok od 48 sati da napuste državu i vraćene su im putne isprave da bi ih se zaustavilo u imigracijskom uredu i zbog istog kaznenog djela su ponovo vraćeni u pritvor", rekao je Malenica.

Dodao je da je u "komunikaciji s odvjetnikom tih osoba i da je veleposlanik Ante Cicvarić na putu prema tamo".

Na pitanje da li su posvojena djeca hrvatska djeca s obzirom da imaju valjane hrvatske dokumente, ali da očito u Zambiji smatraju da je problem u načinu na koji su ti dokumenti dobiveni, da je dio osobnih dokumenata možda krivotvoren, ministar Malenica je rekao da oni imaju važeće hrvatske putne isprave i da Hrvatska nastavlja brigu za njih diplomatskim putem.

"Oni imaju važeće putne isprave. Mi nastavljamo brigu za njih diplomatskim putem", rekao je Malenica.

Koliko ja imam informacija s ročišta koja su se održala, nastavio je, nije se otvaralo pitanje valjanosti dokumenata niti legalnosti samih isprava koje su dovele da se izdaju dokumenti u Hrvatskoj.

"Ti dokumenti su izdani u Hrvatskoj po proceduri koja je važeća. Uz odrasle hrvatske državljane nastavljamo brigu i za djecu, naravno", rekao je Malenica i dodao da je novonastala situacija "vrlo ozbiljna".

Rekao je da za sada nema informaciju o bilo kakvoj prijavi iz Hrvatske te je ne može potvrditi.

Ponovio je da u zambijskom zakonu imaju odredbu da se nakon povlačenja optužbe može ponovno podići optužba te da misli da se u ovom slučaju upravo to i dogodilo.

"Čudno, da su pušteni i da im je određen rok od 48 sati da napuste državu pa su onda ponovo uhićeni. To je svakako čudno", rekao je Malenica.

"S obzirom da se radi o hrvatskim državljanima mene ova situacija brine", dodao je ministar i istaknuo da se Hrvatska maksimalno angažirala na ovom slučaju i da je u komunikaciji sa zambijskim ministrima vanjskih poslova i pravosuđa te da je angažirano i stalno predstavništvo EU-a u toj zemlji.

Ponovio je da Hrvatska pokušava na sve moguće načine pomoći hrvatskim državljanima.

Na pitanje o pokretanju istrage u Hrvatskoj oko izdavanja dokumenata, Malenica je odgovorio da nema informacije o istrazi.

"To je pitanje za DORH", rekao je Malenica.

Potvrdio je da je ministarstvo pravosuđa i uprave poslalo inspekcijski nadzor u sudove koji su izdali sudska rješenja kojima su priznavane strane sudske odluke te da je u okviru nadležnosti utvrđeno da je poštivan algoritam dodjele predmeta.

"Predmeti su dodijeljeni nasumično", rekao je Malenica i dodao da je to potvrdio i predsjednik Vrhovnog suda.

Na pitanje kako su algoritmi mogli dovesti da svi predmeti dođu na sud u Zlataru, rekao je da je poštovana odredba o mjesnoj nadležnosti, ali da ne postoji isključiva mjesna nadležnost s obzirom na prebivalište tih osoba te su te osobe mogle pokrenuti postupak i na sudu u Zlataru.

Na pitanje da li će se mijenjati praksa da se po tako ubrzanom postupku izdaju dokumenti za djecu posvojenu u tako problematičnim državama poput DR Konga, koja nije potpisnica Haaške konvencije, Malenica je odgovorio da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike predložilo izmjene zakona u međunarodnom privatnom pravu koji regulira i priznanje stranih sudskih odluka te da se u postupak obavezno uključi Centar za socijalnu skrb kako bi se provjerilo da li su ispunjeni uvjeti o posvajanju koji su propisani u Hrvatskoj da oni vrše nadzor nad posvojenom djecom i obitelji kao i nad djecom posvojenom u Hrvatskoj, prenosi Hina.

Također je rekao da su sigurnosne provjere sudaca ukinute po nalogu Ustavnog suda, ali da se ne slaže s tom odlukom, podsjetivši da su nekada postojale sigurnosne provjere sudaca.