Smatra se da osoba ima migrantsko porijeklo ako ona ili barem jedan roditelj nije rođen s njemačkim državljanstvom.      Foto: Reuters

"U obrazovnom sistemu, ali i na tržištu rada, mnogi ispitanici, bez obzira na porijeklo, ne vide jednak tretman prema osobama sa i bez migracionog porijekla. To je procjena koju potvrđuju i neke studije o obrazovanju i tržištu rada”, rekao je Marc Helbling, jedan od autora studije Integracijski barometar.

Dodao je kako gotovo trećina ispitanika smatra da učenici migrantskog porijekla ne dobijaju jednake ocjene u školi.

"Još više ispitanika, blizu polovine, sumnja da osobe migrantskog porijekla imaju jednake mogućnosti na tržištu rada s istim kvalifikacijama koje imaju osobe bez migrantskog porijekla", istakao je Helbling.

U 2021. godini, 22,3 miliona ljudi, odnosno 27,2 posto stanovništva u Njemačkoj, imalo je migrantsko porijeklo, što je povećanje dva posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Saveznog zavoda za statistiku.

Smatra se da osoba ima migrantsko porijeklo ako ona ili barem jedan roditelj nije rođen s njemačkim državljanstvom.

Blizu 53 posto stanovništva s migrantskim porijeklom (gotovo 11,8 miliona ljudi) ima njemačko državljanstvo, a gotovo 47 posto strano državljanstvo (gotovo 10,6 miliona ljudi).

Prognozira se da će migracija ove godine dostići novi maksimum jer se očekuje da će Njemačka primiti ukupno 1,2 miliona migranata do kraja godine, što je 35 posto više nego tokom izbjegličke krize 2015. godine.

Većina ljudi koji su ove godine stigli u Njemačku su izbjeglice iz ratom razorene Ukrajine. Gotovo deset mjeseci od početka rata procjenjuje se da svakodnevno samo u Berlin stiže blizu stotinu novih ukrajinskih izbjeglica.

U 2015. godini većina izbjeglica je bježala od rata u Siriji.

Ove godine je blizu 200.000 ljudi zatražilo azil u Njemačkoj, od kojih je većina došla iz Sirije, Afganistana i Iraka.

TRT Balkan / agencije