Kada je Debora Zilz hitno odvezla svog malog sina Andreasa u berlinsku bolnicu zbog teške respiratorne bolesti, doživjela je šok.
“Nije bilo mjesta”, prisjetila se. Liječnici su očajnički zvali druge bolnice u glavnom gradu Njemačke i susjednoj pokrajini Brandenburg kako bi pronašli krevet za 13-dnevno dijete.
"Konačno smo, nakon noći provedene na odjelu za nesreće u hitnoj pomoći, mogli ostati ovdje", rekla je 33-godišnja majka.
Njezin sin, čija je težina u jednom trenutku pala ispod njegove porođajne težine od 3,1 kilogram prije oporavka, sada je na intenzivnoj njezi.
Beba se bori s bronhiolitisom dok se Njemačka suočava sa zimskim valom slučajeva infekcije prsnog koša kod dojenčadi, stavljajući ionako napregnute bolnice pod dodatni pritisak.
Situacija je posebno loša 2022. g. jer su novorođenčad i dojenčad prvi put izložena respiratornom sincicijskom virusu (RSV), koji obično uzrokuje bronhiolitis.
Pedijatrijski tim u bolnici Saint Joseph's u Berlinu, gdje se liječio dječak, bori se s tim porastom s manje osoblja nego ikada.
"Pod vodom smo", rekla je Beatrix Schmidt, voditeljica bolničkog odjela za pedijatriju i neonatologiju.
“Djeca plaćaju cijenu”
Kao u Andreasovu slučaju, medicinari često otkrivaju da nemaju mjesta za nove pacijente i moraju zvati druge bolnice.
Mnoga bolesna djeca čak su morala biti prevezena helikopterom u udaljenije regije.
Prema brojkama zdravstvenog instituta Robert Koch, 9,5 milijuna ljudi u Njemačkoj prošli je tjedan bilo pogođeno nekom vrstom respiratorne bolesti, u svim dobnim skupinama, u zemlji od 84 milijuna stanovnika.
Brojka je znatno iznad one u istom razdoblju 2021. i viša je nego na vrhuncu epidemije gripe 2017.-18.
Schmidt vjeruje da su mnogi problemi uzrokovani rezanjem troškova.
“Godinama smo štedjeli kada je u pitanju naš zdravstveni sustav. A djeca prva plaćaju cijenu”, rekla je 63-godišnjakinja.
Male plaće, nedovoljna ulaganja
Trenutačno u Njemačkoj postoji 18.000 bolničkih kreveta za djecu, što je pad od 25.000 u 1995. godini, prema saveznoj agenciji za statistiku.
Njemačka, sa sve starijim stanovništvom i manje djece nego čak i mnogi njezini europski susjedi, prema Schmidtu ulaže malo u pedijatrijsku skrb.
Djeca "ne glasaju i mi ne zarađujemo liječeći djecu", rekla je.
Kritičari kažu da su zdravstvene reforme usmjerene na smanjenje troškova posebno štetne za pedijatrijsku skrb, dok se medicinske profesije bore da privuku nove sudionike.
"Mnogi će pedijatri idućih godina otići u mirovinu", rekla je Schmidt, koja se i sama sprema napustiti svoj položaj.
Rekla je da mlađa generacija želi spojiti posao i obitelj, što je izazov u profesiji koja često zahtijeva dugo i nepredvidivo radno vrijeme.
I plaće njegovatelja u zemlji često ostavljaju mnogo neispunjenih želja. "Po mom mišljenju, oni su premalo plaćeni", rekla je Schmidt. "Puno rade – noću, vikendom."
