Ukupno 16.248 Palestinaca, uključujući 7.112 djece i 4.885 žena, ubijeno je u izraelskim napadima u protekla dva mjeseca u Pojasu Gaze.
Izraelske snage bombarduju naselja, bolnice, škole, džamije i crkve u Pojasu Gaze gdje je povrijeđeno više od 43.000 ljudi.
Izrael je pokrenuo brutalne napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra.
Istog dana, izraelska vojska je objavila da je proglasila ratno stanje i pokrenula intenzivan zračni napad na Pojas Gaze.
Palestinske naoružane grupe iz Pojasa Gaze ušle su 7. oktobra u izraelska pogranična naselja. Izraelska državna televizija KAN objavila je da je naoružana grupa, koja se infiltrirala u izraelske regije iz Gaze, zauzela policijsku stanicu u gradu Sderot.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant proglasio je područje u radijusu od 80 kilometara oko Pojasa Gaze vojnom zonom.
Tako je sukob izvan Pojasa Gaze uglavnom okončan, a uslijedilo je danonoćno bombardovanje Pojasa Gaze.
Desetine Palestinaca ubijeno je dok su izraelske snage intervenisale protiv Palestinaca na Zapadnoj obali koji su protestovali zbog napada.
Sukobi su počeli na granici između Hezbollaha u Libanu i izraelske vojske 8. oktobra.
Hezbollah je objavio da je izvršio napad na tri vojna punkta u Kefr Shubi, koji pripada Libanu, ali je pod izraelskom okupacijom. Izrael je također objavio da je dronom pogodio šatore Hezbollaha.
Istog dana, američki predsjednik Joe Biden najavio je da je vojna pomoć na putu kao podrška Izraelu.
U svojoj izjavi od 9. oktobra, izraelski ministar odbrane Gallant najavio je da će Pojas Gaze biti pod punom opsadom i da će struja, hrana i gorivo biti uskraćeni. Narednih dana izraelske snage blokirale su ulazak humanitarne pomoći u Gazu i prekinule dotok struje, hrane i goriva.
Međunarodna zajednica je, osim većine zapadnih zemalja, naglasila da je Izrael počinio ratni zločin prekinuvši dotok hrane, struje i goriva u region.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će napadima na Gazu "promijeniti Bliski istok". U svojoj izjavi od 10. oktobra, Gallant je naveo da su izraelske snage prešle u "punu ofanzivu".
Nakon ove izjave, Izrael je pojačao zračne napade na Gazu. U napadima su pogođena naselja bez obzira na cilj.
Zapadne zemlje, posebno SAD, ne samo da su ignorisale već su i otvoreno podržavale izraelski masakr nad civilima bacanjem bombi na Pojas Gaze.
Američki predsjednik Joe Biden je u svojoj izjavi od 10. oktobra rekao: "SAD stoje iza Izraela. Osigurat ćemo da se jevrejska i demokratska država Izrael može braniti danas i sutra, kao i u prošlosti."
Palestinsko Ministarstvo zdravstva objavilo je da je u izraelskim napadima na Gazu za četiri dana ubijeno 1.055 ljudi, a povrijeđeno 5.184 ljudi.
Human Rights Watch (HRW) sa sjedištem u New Yorku objavio je da je Izrael koristio bombe s bijelim fosforom u svojim vojnim napadima na Gazu i Liban.
Amnesty International je također podijelio dokaze da su izraelske vojne jedinice koje su napadale Gazu koristile fosforne bombe. Među dokazima su bile i fotografije koje je napravio fotoreporter Anadolu.
Ministarstvo zdravstva Gaze je također objavilo da je Dječija bolnica Durra 13. oktobra pogođena fosfornom bombom.
Izrael je 13. oktobra zatražio od otprilike 1,1 milion ljudi koji žive na sjeveru Pojasa Gaze da se presele na jug opkoljene enklave.
Konvoj raseljenih osoba koji se kretao na jug bombardovale su izraelske snage. U napadima je ubijeno najmanje 70 ljudi.
Uprkos napadima snaga povezanih s administracijom Tel Aviva, zapadne zemlje, posebno SAD, Engleska, Francuska, Njemačka i Italija, suzdržale su se od izdavanja saopćenja u kojem osuđuju napade Izraela.
U napadu na novinare izraelskih snaga na jugu Libana, poginuli su uposlenik novinske agencije Reuters i snimatelj Issam Abdullah, a šest novinara je povrijeđeno.
SAD stavio veto
Prijedlog zakona koji je Rusija podnijela Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UNSC) 16. oktobra, kojim se traži "humanitarni prekid vatre" u Gazi, nije prihvaćen zbog protivljenja SAD-a, Engleske, Francuske i Japana.
Administracija Tel Aviva zahtijevala je evakuaciju 22 bolnice na sjeveru Gaze, u kojima je liječeno na desetine hiljada pacijenata, a bombardovala je bolnicu Al-Ahli 15. oktobra.
U napadu na bolnicu uveče 17. oktobra, ubijena je 471 osoba.
Napad sa najvećim brojem žrtava u sukobima koji su izbili između Palestinaca i Izraela 7. oktobra, izazvao je negodovanje svjetske javnosti.
Nakon toga, nacrt rezolucije koji je Brazil podnio 18. oktobra, a koji je uključivao poziv na "pauzu u neprijateljstvima" kako bi se osigurao pristup humanitarnoj pomoći Gazi, nije usvojen zbog veta samo stalne članice, SAD-a, iako ju je prihvatilo 12 od 15 članica.
Izrael je 20. oktobra bombardovao historijsku grčku pravoslavnu crkvu Svetog Porfirija u Gazi, gdje su se civili sklonili. U napadu je ubijeno najmanje osam osoba, uključujući djecu i žene, a na desetine je povrijeđeno. Kao rezultat napada, historijska crkva je pretrpjela velika oštećenja.
Granični prelaz Rafah na egipatskoj granici privremeno je otvoren 21. oktobra, što je omogućilo da humanitarna pomoć prvi put nakon napada uđe u Gazu.
Dana 23. oktobra, uz posredovanje Egipta i Katara, brigade Qasam oslobodile su još dva zarobljena izraelska civila iz "humanitarnih i zdravstvenih razloga".
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da se "napadi Hamasa nisu dogodili niotkuda" i dodao: "Palestinski narod je podvrgnut zagušljivoj okupaciji već 56 godina. Oni su svjedoci otimanja njihove zemlje korak po korak."
Izraelski ministar vanjskih poslova otkazao je sastanak s Guterresom zbog ovih izjava.
Nacrt rezolucije koji je SAD podnio Vijeću sigurnosti UN-a 26. oktobra, ali u kojem se ne poziva na prekid vatre u Gazi, odbijen je vetom Rusije i Kine. Na nacrt rezolucije, koji je uključivao poziv Rusije na humanitarni prekid vatre u Gazi, također su stavile veto SAD i Velika Britanija.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da su izraelske snage izvele 171 napad na zdravstvene službe na okupiranim palestinskim teritorijama i da su ubijene 493 osobe, uključujući 16 zdravstvenih radnika na dužnosti.
Specijalna izvjestiteljica UN-a za Palestinu Francesca Albanese objavila je da su 40 posto Palestinaca koji su ubijeni u izraelskim napadima djeca.
U napadu koji je izvela izraelska vojska na Pojas Gaze, živote su izgubili supruga, sin, kćer i 18-mjesečni unuk i osam članova njegove porodice reportera televizije Al-Jazeera Vaila ed-Dahduha.
Brigade Qasam objavile su da je 50 izraelskih zarobljenika poginulo u izraelskim napadima na Pojas Gaze.
Izrael prijeti napadom na bolnicu Shifa
Na konferenciji za novinare održanoj 27. oktobra, portparol izraelske vojske Daniel Hagari tvrdio je da se "Hamasov komandni centar" nalazi ispod bolnice Shifa i pozvao na evakuaciju bolnice ili će biti meta napada.
Hamas je odbacio tvrdnju Izraela i pozvao UN, arapske i islamske zemlje na hitnu intervenciju kako bi se napadi zaustavili.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu okrivio je 29. oktobra izraelsku vojsku i domaću obavještajnu agenciju Shin-Bet za "sigurnosne i obavještajne slabosti" u vezi s Hamasovim napadima 7. oktobra.
Izraelske snage pokušale su kopneni napad iz grada Beit Lahiya na sjeverozapadu Pojasa Gaze.
Hamas je ponudio Izraelu da oslobodi sve palestinske zatvorenike u zatvorima u zamjenu za puštanje svojih zatvorenika, ali je Izrael odbio ovaj prijedlog.
Bombardovale bolnice i izbjegličkog kampa Jabalia
Izrael je 30. oktobra bombardovao Indonezijsku bolnicu na sjeveru Gaze, bolnicu Aksa na zapadu grada kojom upravlja Palestinski Crveni polumjesec, Evropsku bolnicu u Gazi na jugu i bolnicu Tursko-palestinskog prijateljstva.
Izraelske snage bombardovale su izbeglički kamp Jabalia, a najmanje 100 ljudi je ubijeno u napadima.
Reporteri bez granica (RSF) podnijeli su zahtjev Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) za istragu ratnih zločina u izraelskim napadima na novinare.
Egipatsko Ministarstvo zdravstva saopćilo je da je 1. novembra prva grupa ranjenih iz Pojasa Gaze, od kojih 117 stranih državljana, ušla u zemlju kroz granični prelaz Rafah.
Izraelska vojska bombardovala bolnicu Shifa
Izraelske snage su 3. novembra bombardovale bolnicu Shifa, jedan od najvećih zdravstvenih centara u Pojasu Gaze, koju su gađale i posljednjih dana.
U napadu na konvoj hitne pomoći koji je prevozio povrijeđene na ulazu u bolnički kampus, poginulo je 13, a povrijeđeno 26 osoba. Neposredno nakon napada, Izrael je bombardovao okolinu bolnice u Aksa i Indonezijske bolnice.
Francuska novinska agencija AFP objavila je da je njen ured u Gazi teško oštećen u izraelskim napadima.
Izrael je bombardovao Francuski institut koji djeluje u okviru francuskog Ministarstva vanjskih poslova u Gazi.
Novinar palestinske televizije Muhammed Abu Hatab i 11 članova njegove porodice ubijeni su usljed bombardovanja u Khan Younisu na jugu Pojasa Gaze.
Američko Ministarstvo odbrane objavilo je da ne podržavaju prekid vatre u Gazi.
Izraelski ministar prijeti nuklearnim napadom na Gazu
Izraelski ministar baštine Amihai Eliyahu zaprijetio je da bi nuklearna bomba mogla biti bačena na Pojas Gaze. Izjave izraelskog ministra izazvale su negodovanje među islamskim zemljama.
Glasnogovornik izraelske vojske Avichay Adraee napisao je 15. novembra na društvenim mrežama da je izvedena vojna operacija protiv određenog dijela bolnice Shifa.
Adraee je tvrdio da vojne snage nisu gađale građane, medicinske timove i pacijente unutar bolnice.
Prema slikama koje je podijelilo Ministarstvo zdravstva u Gazi, pogođen je odjel za intenzivnu njegu bolnice Shifa u Gazi, koja je pod opsadom izraelske vojske.
Glasnogovornik Ministarstva zdravstva Ashraf al-Qudra izjavio je da su se izraelski tenkovi zaustavili na ulazu u bolnicu Shifa.
Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je na konferenciji za novinare 15. novembra: "Upad izraelske vojske u bolnicu Shifa u Gazi je neprihvatljiv. Bolnice nisu bojna polja."
Izraelske snage uništile zgradu parlamenta u Gazi
Prema fotografijama koje su objavili izraelski mediji, izraelska vojska je 15. novembra uništila i zgradu parlamenta u Gazi.
Na snimku se vidi da se zgrada parlamenta srušila uz ogromnu eksploziju.
Izraelski list "Haaretz", u svom izvještaju zasnovanom na izraelskim sigurnosnim zvaničnicima, tvrdi da je izraelski ratni helikopter koji je intervenisao u napadu Hamasa 7. oktobra pucao i na civile na muzičkom festivalu.
U ocjeni visokih izraelskih sigurnosnih dužnosnika, na osnovu zapisnika o ispitivanju pripadnika Hamasa i policijske istrage incidenta, navedeno je da Hamas nije imao prethodna saznanja o muzičkom festivalu koji se održava u blizini Gaze.
U saopćenju Ureda za medije vlade u Gazi 18. novembra navedeno je da je Izrael 500 pacijenata iz bolnice Shifa bacio na ulice i prepustio ih sudbini.
"Više od 500 pacijenata i povrijeđenih, iscrpljenih od gladi, žeđi i bola, izraelska vojska je primorala da napusti bolnicu Shifa i ostanu na ulici. Većini je potrebna medicinska njega visokog nivoa jer njihovo stanje je ozbiljno", navedeno je tada.
Izrael ubio 17 civila na jugu Gaze
U zajedničkom saopćenju izraelske vojske i domaće obavještajne agencije Shin-Bet (Shabak) 19. novembra o Palestincima zatočenim na sjeveru okupirane Gaze navodi se da je više od 100 Palestinaca dovedeno u Izrael.
U saopštenju se navodi da su Palestinci "pripadnici Hamasa" i navodi se da se pritvorenici ispituju.
Izraelska vojska je bombardovala i jug Gaze, gdje je nasilno raselila Palestince, tvrdeći da je "sigurna".
U napadu izraelske vojske, koja je bombardovala dvije kuće oko bolnice Abu Yusuf al-Najjar u gradu Rafah na jugu Gaze, ubijeno je 17 Palestinaca, a desetine ih je povrijeđeno.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je 21. novembra da su civilne žrtve u Gazi veće nego ikada viđene u bilo kojem sukobu otkako je preuzeo dužnost.
Palestinsko Ministarstvo zdravstva u Gazi objavilo je da je Izrael bombardovao poliklinike i operacione sale Indonezijske bolnice, a tijela su nagomilana u bolnici koja je bila opkoljena vojnim vozilima.
Hamas je opisao izraelsko bombardovanje škole UN-a u izbjegličkom kampu Burayj u Gazi, u kojoj su se raseljeni sklonili, kao "gnusan zločin i prezir prema UN-u".
Nakon racije u bolnici Shifa u Pojasu Gaze, izraelske snage pritvorile su direktora bolnice Mohammeda Abu Silmiyyea i grupu zdravstvenih radnika 23. novembra.
Sedmodnevna humanitarna pauza
Nakon pregovora uz posredovanje Katara, Egipta i SAD-a, postignut je dogovor između Izraela i Hamasa o "humanitarnoj pauzi" u sukobu i razmjeni zarobljenika između strana.
Sporazum o četverodnevnoj "humanitarnoj pauzi" u sukobima između Izraela i Hamasa stupio je na snagu u petak, 24. novembra, a kasnije je produžen za još tri dana.
U okviru sporazuma o razmjeni zatvorenika postignutog u okviru sporazuma između Izraela i Hamasa, tokom sedmodnevne "humanitarne pauze" pušten je 81 izraelski zatvorenik iz Pojasa Gaze i 240 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.
Najavljeno je i da je dogovor između strana uključivao dnevni ulazak 200 kamiona pomoći i četiri cisterne s gorivom koji će biti dopremljeni u sve dijelove Gaze, ali da kamioni pomoći ulaze kroz granični prelaz Rafa tokom "humanitarne pauze".
Izrael je tokom humanitarne pauze zabranio prolaz za više od 1,7 miliona civila, koje je prisilio da migriraju na jug Gaze, na sjever gdje se nalaze njihovi domovi.
Izraelska vojska je ponovo započela svoje napade na Pojas Gaze odmah nakon što je "humanitarna pauza" završena.
Izrael uništio više od 60 posto kuća u Pojasu Gaze
Iz Ureda za medije Vlade u Gazi navedeno je da je od 7. oktobra uništeno 100, a oštećene su 192 džamije, tri crkve, uništena je 121 zgrada vlade, 69 škola je van funkcije i 275 škola je oštećeno u izraelskim napadima.
Navedeno je da su u Pojasu Gaze potpuno uništene 52.000 kuća, a djelimično uništene 253.000 stambenih jedinica.
"Naš narod je suočen s pravom humanitarnom katastrofom, jer je okupaciona vojska uništila više od 60 posto kuća u Gazi", saopćeno je.
U svojim napadima, koji traju već dva mjeseca, izraelska vojska nije se suzdržavala od napada na novinare koji su pokušavali informisati svijet o ratnim zločinima i genocidnim napadima u Pojasu Gaze i koji imaju imunitet po međunarodnim pravilima.
Broj ubijenih novinara u napadima izraelskih snaga u Pojasu Gaze premašio je broj novinara ubijenih tokom Drugog svjetskog rata (1939-1945), u kojem su poginule desetine miliona ljudi i koji je poznat kao "najkrvaviji rat u novijoj historiji".
Prema vladinom uredu za medije u Gazi, do sada su ubijena 73 novinara. Shodno tome, najmanje jedan novinar je ubijen svakog dana u izraelskim napadima.
U napadima koje je izraelska vojska nastavila 1. decembra nakon "humanitarne pauze", u roku od jednog dana ubijena su još tri novinara, među kojima i kamerman Anadolu Muntasir al-Sawwaf.
Savvafu je u izraelskom napadu 18. novembra ubijena majka, otac i mnogi rođaci, a on je ranjen.
Prema podacima Palestinskog sindikata novinara, Izrael je nakon 7. oktobra priveo 29 novinara. U izraelskim zatvorima nalaze se 44 novinara, uključujući 15 novinara koji su prethodno uhapšeni.
Važno je napomenuti da je od 7. oktobra, kada su izraelske snage započele napade na Gazu, povećan broj racija protiv Palestinaca na Zapadnoj obali i u istočnom Al-Qudsu (Jerusalem).
Prema zajedničkoj izjavi Udruženja palestinskih zatvorenika i Komiteta za palestinske zatvorenike povezanog s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, izraelske snage su od 7. oktobra zatvorile 3.640 ljudi na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Al-Qudsu.
Tokom istog perioda, 263 Palestinca su ubijena, a najmanje 3.200 ljudi je ranjeno u napadima izraelskih snaga i jevrejskih doseljenika na Zapadnoj obali i Al-Qudsu.
UN su objavile da su izraelski napadi u Gazi raselili oko 1,9 miliona ljudi, što čini više od 80 posto stanovništva.
U saopćenju 4. decembra Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNWRA) navodi se da je u izraelskim napadima od 7. oktobra ubijeno 111 uposlenika UNRWA.
Richard Peeperkorn, predstavnik WHO-a na okupiranim palestinskim teritorijama, također je izjavio da u Gazi svakih deset minuta bude ubijeno jedno dijete.
"Mislim da smo blizu najmračnijeg trenutka čovječanstva. Potreban nam je trajni prekid vatre u Gazi", rekao je Peeperkorn.
Nema vijesti od 7.600 ljudi u Gazi
Vlada u Gazi objavila je da nema vijesti o 7.600 ljudi čija tijela nisu mogla biti pronađena ispod ruševina ili iz različitih razloga tokom izraelskih napada na Pojas Gaze od 7. oktobra.
Saopćeno je da je u napadima 7. oktobra u Izraelu poginulo 1.200 Izraelaca, uključujući više od 310 vojnika, a 5.132 osobe su povrijeđene.
Sukobi koji se vode između izraelske vojske i Hezbollaha na graničnoj liniji od 8. oktobra doveli su do smrti 23 civila u Libanu i četiri civila u Izraelu. Do sada je u sukobima poginulo 89 pripadnika Hezbollaha, jedan libanski vojnik i šest izraelskih vojnika.
