Njemačke kompanije dugo su odugovlačile s promjenama, a sada su najavile da će otpustiti više od 10.000 radnika.
Naime, velike njemačke kompanije, vodeće u automobilskoj, kemijskoj, mašinskoj, farmaceutskoj i industriji informacijskih tehnologija, otpustit će više od 10.000 radnika, među kojima će biti i visokoobrazovani.
Razlog su hitne promjene koje su odgađali, a na koje su sada prisiljeni zbog manje potražnje, visoke cijene energenata, nižeg profita, zastarjele struktura odlučivanja i posebno nakon rasta ključnih kamata – skupih kredita.
Ako je 2022. bila odlična godina za prodaju frižidera, mašina za veš i ostalih kućanskih aparata, prošle su se godine smjernice preokrenule. Stoga primjerice Miele planira smanjiti broj zaposlenih za 2.700, a Boschev BSH, koji ima tvornicu i u Sloveniji, do kraja 2027. godine za 3.500, od čega je 450 u upravi.
Postavlja se pitanje zašto se sada sve ovo dešava. Prethodnih su godina zbog niskih kamata kompanije dobivale praktički besplatne kredite, država je sufinancirala plaće tokom pandemije, a potražnja zbog koronavirusa je bila velika. Sada su druga vremena. Karakterizira ih žestoka konkurencija iz inostranstva, visoke domaće cijene energenata, veća cijena rada i upad umjetne inteligencije.
Hemijski div BASF sa sjedištem u Ludwigshavenu "hitno mora poduzeti odlučne i duboke mjere kako bi osigurao nastavak konkurentnosti", navodi šef Martin Brudermuller.
To također znači ukidanje 2.600 radnih mjesta.
Farmaceutska kompanija Bayer postavlja nove procese odlučivanja, pa će smanjiti srednji menadžment. Dobavljač automobila ZF mogao bi otpustiti čak 12.000 ljudi. Prelaz na električne automobile smanjuje potrebu za zaposlenicima za pola, čak ni inženjeri ili programeri nisu zaštićeni od promjena. Sve je veći jaz između kvalifikacija zaposlenika i potrebe za novim vještinama.
Nezaposlenost u Njemačkoj iznosi 6,1 posto i ove će godine rasti.
