Troje lidera su se složili i da je neophodno rješavati pitanje rastuće geostrateške konkurencije, pitanja otpornosti i zaštite kritične infrastrukture.       Foto: AA

Sjevernoatlanska alijansa (NATO) i Evropska unija (EU) potpisali su u utorak novu zajedničku deklaraciju s ciljem daljeg jačanja bilateralne saradnje u jeku rata između Rusije i Ukrajine, kao i novih izazova koje postavlja Kina.

Zajedničku deklaraciju potpisali su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na ceremoniji održanoj u sjedištu NATO-a, u Briselu.

U novom tekstu pripremljenom na osnovu deklaracija prethodno potpisanih 2016. i 2018. godine, navedeno je da je saradnja NATO-a i EU zasnovana na zajedničkim vrijednostima, da se danas euroatlantski region suočava s najvećom prijetnjom posljednjih godina, te da ruski rat u Ukrajini predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Stoltenbergom i Michelom da zajednička deklaracija pokazuje da su jedinstvo i odlučnost NATO-a ojačali od početka ruskog rata protiv Ukrajine u februaru prošle godine.

"Evropska sigurnost je ugrožena i suočava se s izazovom, što se ogleda u želji Finske i Švedske da se pridruže NATO-u. Svjesni smo izazova. Ali u mogućnosti smo da im se suprotstavimo", rekla je Leyen.

Istakla je da ruska prijetnja, iako važna, nije jedina na koju se treba osvrtati i spomenula "sve veće pokušaje Kine da preoblikuje globalni poredak u svoju korist".

U tom kontekstu, dodala je Leyen, saveznici trebaju ojačati svoju otpornost.

Stoltenberg se složio da su NATO i EU zajedno podržavali Ukrajinu te je dodao da bi ojačana vojna sposobnost unije bila korisna i za alijansu i pozvao članice bloka koje nisu dio NATO-a da podrže zajedničke inicijative sa alijansom.

"Moskva želi drugačiju Evropu. Ona želi da kontroliše svoje susjede, demokratiju i slobodu vidi kao prijetnju. To će imati dugoročne posljedice po našu sigurnost", rekao je Stoltenberg.

Upitan o stavu Turkiye u vezi sa kandidaturama Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Stoltenberg je istakao da se Ankara suočava sa ozbiljnim legitimnim sigurnosnim prijetnjama koje potiču od terorizma.

Stoltenberg je nadalje ponovio da Turkiye blisko sarađuje sa Finskom i Švedskom na rješavanju zabrinutosti Ankare.

Michel je u obraćanju rekao da zajednička deklaracija dokazuje da unija i alijansa žele saradnju među sobom podići na viši nivo.

“Naše historije su isprepletene”, rekao je Michel, podsjetivši da je 21 članica EU-a dio NATO-a.

Troje lidera su se također složili da je neophodno rješavati pitanje rastuće geostrateške konkurencije, pitanja otpornosti i zaštite kritične infrastrukture.

Ostale prioritetne oblasti saradnje će uključivati nove tehnologije, zajednički prostor, sigurnosne implikacije klimatskih promjena, strano uplitanje i manipulaciju informacijama.

TRT Balkan / agencije