Tajvan je odbacio model “jedna zemlja, dva sistema” koji je Peking predložio u Bijeloj knjizi objavljenoj ove sedmice, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana.
“Samo tajvanski narod može odlučivati o svojoj budućnosti”, izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Joanne Ou na konferenciji za novinare u prijestolnici Taipeiju.
Kina je iskoristila posjetu predsjedavajuće američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi Taipeiju kao “opravdanje za stvaranje nove normalnosti kako bi uznemirila tajvanski narod”, dodala je Ou.
Ministarstvo vanjskih poslova (MOFA) najoštrije osuđuje Kinu i zvanično zahtijeva od kineske vlade da djeluje razumno, suzdržano i odmah prekine svoje provokativne akcije koje nastavljaju eskalirati napetosti i nerazumno prijete narodu Tajvana.
Pojašnjenje modela “jedna zemlja, dva sistema”
Model “jedna država, dva sistema” izvorno je predložio Deng Xiaoping nedugo nakon što je preuzeo vlast u zemlji u kasnim 1970-ima. Dengov plan bio je ujediniti Kinu i Tajvan pod politikom “jedna država, dva sistema”. Obećao je visoku autonomiju Tajvanu. Prema Dengovom planu, otok bi mogao slijediti svoj kapitalistički ekonomski sistem, voditi zasebnu upravu i zadržati vlastitu vojsku, ali pod kineskim suverenitetom. Tajvan je, međutim, odbio ponudu Komunističke partije.
Kina: Živite u prošlosti
Dana 3. augusta, ministri vanjskih poslova G7 i visoka predstavnica EU objavili su izjavu u kojoj kažu da su zabrinuti zbog kineskih “najavljenih prijetećih akcija” koje “rizikuju nepotrebnu eskalaciju”.
Na ovu izjavu odgovorila je i glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kine:
“Čitanje ove izjave je kao da ste prebačeni u prošlost. Više ne živimo u svijetu u kojem bi imperijalističke sile mogle grubo postupati s Kinezima na kineskom tlu. Današnja Kina nije stara Kina, ponižavana i maltretirana prije više od 100 godina. Vrijeme je da se ovaj narod probudi iz carskog sna”, kaže Hua Chunying.
Ona je odgovorila i na pitanje evropske sigurnosti.
Što se tiče evropske sigurnosti, Kina se nada da će sve strane slijediti načelo nedjeljive sigurnosti. O ulozi i funkciji NATO-a u svjetskom miru i sigurnosti bilo je mnogo promišljanja i gledišta. NATO ima svoj narativ. Ali svi znamo da od Bosne i Hercegovine do Kosova, od Iraka do Afganistana i Libije i tako dalje, grube statistike pokazuju da je još od 2001. NATO pokrenuo i učestvovao u ratovima koji su rezultirali s više od 900.000 mrtvih, uključujući 400.000 civila, i raseljavanjem desetina miliona izbjeglica. Kakvu bi ulogu trebao igrati NATO u očuvanju svjetskog mira i sigurnosti u 21. stoljeću? Na koji način treba odigrati svoju ulogu? Kakvim načinom razmišljanja i vizijom se treba voditi NATO? Sve su to ozbiljna pitanja o kojima moraju razmisliti relevantne zemlje NATO-a.
