Može li WhatsApp zaobići državna ograničenja interneta?

WhatsApp, najpopularnija aplikacija za razmjenu poruka na svijetu, uveo je novu funkciju koja korisnicima omogućava da zaobiđu pokušaje vlada da ograniče njihov pristup uslugama.

U septembru je kompanija na Twitteru objavila da radi na zaštiti prava svojih korisnika na pristup privatnim porukama i održavanju usluge za iranske korisnike uprkos naporima vlade da blokira aplikaciju. U tu svrhu, kompanija je upravo navela u novom postu na blogu da „pokreće proxy podršku za korisnike WhatsAppa širom svijeta“.

“Dajemo ljudima moć da zadrže pristup WhatsAppu ako je njihova veza blokirana ili prekinuta”, dodaje se uz daljnje smjernice za korisnike da kreiraju vlastiti proxy server.

WhatsApp je rekao da je proxy podrška u aplikaciji sada službeno dostupna korisnicima najnovije verzije. To pruža alternativni način povezivanja s aplikacijom čak i ako je internet prekinut ili blokiran isključivanjem.

Korisnici u zemljama kao što su Iran i Sirija ranije su koristili usluge virtuelne privatne mreže (VPN) za navigaciju internetskom cenzurom.

Proxy server je posrednik između korisnika i web servisa i djeluje kao web filter koji omogućava korisnicima interneta da zaobiđu ograničenja i cenzuru.

Iz usluge za razmjenu poruka je rečeno: "U slučaju da se ova isključenja nastave, nadamo se da će ovo rješenje pomoći ljudima gdje god postoji potreba za sigurnom i pouzdanom komunikacijom."

Povezivanje putem proxyja neće utjecati na WhatsAppovu end-to-end enkripciju, a sadržaj neće biti "vidljiv nikome između, ni proxy serverima, WhatsAppu ili Meti", dodali su iz kompanije. Međutim, stručnjaci za privatnost također su je optužili za dijeljenje određenih korisničkih podataka s drugim Meta kompanijama.

Korisnici su oprezni s povjerenjem WhatsAppu, govoreći da aplikacija radi pod Meta oblakom i njegovom korporativnom sestrom Facebookom, koja je na lošem glasu zbog moderiranja kontrole i zloupotrebe zlonamjernih aktera.

Najava ove funkcije dolazi nakon što su iranske vlasti prošle godine ograničile pristup i Instagramu i WhatsAppu, zbog demonstracija nakon smrti Mahse Amini (22) u policijskom pritvoru.

Kako se ovakve situacije dešavaju na različitim mjestima širom svijeta, kompanija je naglasila da rade na tome da "nikada ne dođe do gašenja interneta" te da ljudima ne budu uskraćena ljudska prava i prava na hitnu pomoć.

"Nastavljamo da se borimo za vaše pravo na slobodnu i privatnu komunikaciju", WhatsApp je napisao na Twitteru.

"Sada, kada direktno povezivanje s WhatsAppom nije moguće, možete ostati povezani širom svijeta putem servera koji su postavili volonteri i organizacije posvećene pomaganju drugima da slobodno komuniciraju", dodaje se.

Ipak, je li moguće?

Ranije 2021. godine, WhatsApp je podnio tužbu indijskom Visokom sudu u New Delhiju, tvrdeći da je IT politika vlade BJP-a neustavna u svjetlu zaštite privatnih poruka, kršeći osnovno pravo na privatnost.

Novi propisi zahtijevali su od internetskih platformi da izbrišu sadržaj koji se smatra nezakonitim i da se pridržavaju policijskih istraga, uključujući identificiranje autora "zlobnih informacija".

Međutim, WhatsApp je tvrdio da neće umanjiti sigurnost nijedne vlade i da će nastaviti štititi privatnost ličnih poruka ljudi.

Ministar IT-a Ravi Shankar Prasad je u odgovoru rekao da je vlada opredijeljena da osigura pravo na privatnost, ali da to nije apsolutno pravo i dolazi s "razumnim ograničenjima".

Tužba je dio borbe između nekih od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija i vlada koje se bore s dezinformacijama, govorom mržnje i drugim problemima.

Singapurski parlament je 2019. godine donio snažan zakon "protiv lažnih vijesti" koji zahtijeva od tehnoloških platformi da izdaju ispravke lažnih informacija ako im vlasti to nalože, ili će se suočiti s velikim kaznama, uprkos pritužbama globalnih tehnoloških divova, univerziteta i medija nad slobodom govora i zloupotrebom moći.

Britanija je također usvojila zakon prema kojem bi se tehnološke kompanije također mogle suočiti s velikim kaznama ako ne spriječe širenje ilegalnog i štetnog sadržaja. Prema zakonu Ujedinjenog Kraljevstva o šteti na internetu UK-a, platforme društvenih medija koje su hostovale sadržaj koji su kreirali korisnici ili omogućavale internetsku komunikaciju bile bi prinuđene da uklone i ograniče širenje materijala koji promiču seksualno zlostavljanje djece, terorizam ili samoubistvo, naglašavajući dalje mjere u zaštiti djece od pornografije i maltretiranja.

Iako su “pravne, ali štetne” klauzule iz zakona o online sigurnosti uklonjene u novembru 2022. godine, zbog kontroverzi koje su nastale u vezi s tim, element zakona o zaštiti djece i dalje je osiguran.