Već godinama, aktivisti i vlasti se bore s rizicima povezanim s nesmetanim pristupom djece društvenim mrežama.
Maloljetnici u dobi od 13 godina koji su se suočili sa cyber nasilnicima i hakerima pokazuju tendenciju samopovređivanja ili nasilja i suočavaju se s problemima mentalnog zdravlja nakon toga.
Prošle sedmice, Utah je postala prva američka država koja je od društvenih medija zahtijevala da traže saglasnost roditelja za društvene naloge koje koriste mlađi od 18 godina, vršeći pritisak na platforme poput Instagrama i TikToka da provjere starost svojih korisnika.
Zakon, koji stupa na snagu u martu 2024. godine, donesen je kao odgovor na strahove od rastuće ovisnosti mladih o društvenim medijima i sigurnosnih rizika kao što su eksploatacija i prikupljanje ličnih podataka djece.
Anksioznost, depresija i manjak samopouzdanja glavni su problemi kod tinejdžera ovisnih o društvenim medijima.
Stručnjaci kažu da ovisnost o društvenim medijima također dovodi do smanjene produktivnosti i društvene izolacije.
Strožija ograničenja
Prema empirijskom izvještaju Društva za istraživanje dječijeg razvoja, u prosjeku djeca prvi mobilni telefon dobiju od jedanaest i po godina.
Kompanije za društvene mreže kao što su Facebook, Snapchat i TikTok dozvoljavaju djeci starijoj od 13 godina da preuzmu njihove aplikacije.
Ali ljekari i stručnjaci kažu da je sadašnja starosna granica preniska i da mora biti veća.
“Ja lično, na osnovu podataka koje sam vidio, verujem da je 13 godina prerano. To je vrijeme kada nam je zaista važno da razmislimo o tome šta se događa s dječijim poimanjem vlastite vrijednosti i njihovim odnosima, a iskrivljeno i izvrnuto okruženje društvenih mreža često ne čini uslugu većini te djece”, rekao je američki generalni hirurg Vivek Murthy u intervjuu za CNN.
Grupe koje zagovaraju prava djece podržale su korake koje je poduzela država Utah, koji bi mogli pomoći da se odbace neke navike ovisnosti kod tinejdžera.
“To daje motivaciju drugim državama da kompanije društvenih medija smatraju odgovornim kako bi osigurale da djeca širom zemlje budu zaštićena na internetu“, rekao je Jim Steyer, osnivač i izvršni direktor Common Sense Media.
Nedavno je popularna aplikacija za videosadržaje na društvenim mrežama TikTok odlučila ograničiti dnevno vrijeme ispred ekrana za korisnike na 60 minuta, za one mlađe od 18 godina.
Utah nametanjem pravila tehnološkim divovima daje primjer državama SAD-a kao i drugim zemljama.
Je li moguće?
Glavni problem je i dalje pitanje šta bi regulatori trebali učiniti kako bi spriječili štetne strane aplikacija društvenih medija.
Međutim, zajedničko je shvatanje da udruženi napori roditelja i državnih regulatora mogu pomoći u zaštiti sigurnosti i zdravlja djece.
S jedne strane, državni organi mogu blisko sarađivati s tehnološkim kompanijama, a s druge strane roditelji mogu brinuti o svojoj djeci.
Regulatori mogu postaviti starosna ograničenja, ali, opet, tinejdžeri mogu varati prilikom davanja svojih informacija.
Naprimjer, djeca mogu lako lažirati svoje godine ili informacije koje traže aplikacije društvenih medija. Prema istraživanju koje je proveo Ofcom, nadzornik komunikacija, trećina korisnika društvenih medija starosti između 8 i 17 godina prijavila se s lažnim informacijama o godinama.
Ali intervencija roditelja može pomoći da se prati korištenje društvenih medija njihovog djeteta tako što će redovno provjeravati njihove naloge na društvenim mrežama ili instalirati softver.
Ovo također može stvoriti problem privatnosti između djece i roditelja.
Nacrt zakona koji je predložila vlada države Utah uvodi policijski sat na društvenim mrežama između 22:30 i 06:30, osim ako ga roditelji ne prilagode.
Kompanije također neće moći da prikupljaju nikakve podatke. Osim toga, cilj je i spriječiti bilo kakvo prikupljanje podataka od djece za oglase i srodne poslove.
Također, nepoznato je kako će vlade implementirati ove mjere, uključujući efikasnost provjere starosti, budući da se aplikacijama društvenih mreža može pristupiti globalno.
Postoje hiljade aktivnih aplikacija društvenih mreža, a one rastu svakim danom.
