Humanitarni rad i humanitarni radnici nikada nisu bili bitniji nego danas, u vrijeme kada u različitim dijelovima svijeta imamo sukobe, ratove i veliki broj ljudi u potrebi.
Humanitarni radnici su ti koji su na prvim linijama i u stalnom kontaktu sa ljudima kojima je potreban neki vid pomoći. Usljed ispunjavanja obaveza u sklopu ovog humanog rada, često gube i živote i prolaze kroz različite opasne situacije, kao što je danas slučaj u Gazi koja je pod izraelskim napadima od 7. oktobra.
U svijetu se svake godine 23. novembra obilježava Međunarodni humanitarni dan. Cilj Međunarodnog humanitarnog dana je podsjetiti ljude širom svijeta na potrebu ulaganja u vlastitu dobrotu.
Ovaj dan nudi priliku da javnost sazna više o humanitarnim organizacijama, što rade oni koji se bave humanitarnim radom i s kojim se problemima svakodnevno susreću. Također nudi priliku nevladinim organizacijama da pokažu svoje aktivnosti koje su provele te da se oda počast onima koji su poginuli ili su na neki način povrijeđeni za vrijeme svog humanitarnog djelovanja.
Jedna od humanitarnih organizacija koja pomaže kako ljudima u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim dijelovima svijeta je svakako Pomozi.ba. Tu su za sve ljude koji su u potrebi i među prvima pokreću apele za pomoć ljudima u ratom ili sukobima ugroženim područjima ili područjima koja su pretrpjela neku prirodnu katastrofu.
Maja Arslanagić-Hrbat, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba, kazala je da, nažalost, imaju jako puno posla jer je mnogo ljudi u potrebi.
"Mogu reći da smo posljednjih godina zadobili veliko povjerenje građana, donatora i volontera koji se sve više priključuju nama i podržavaju naš rad. Zajedno sa njima gradimo ovaj put i postojimo od 2012. godine. Danas mogu reći da smo zaista jedna velika organizacija u odnosu na same početke. Danas smo tu gdje jesmo zahvaljujući našem transparentnom radu, trudimo se da sve ono što radimo prikažemo onakvim kakvim jeste i da putem društvenih mreža komuniciramo sa građanima, da im stavimo do znanja gdje odlaze njihove donacije", pojasnila je Arslanagić-Hrbat.
Humanitarni rad je danas, u vrijeme sukoba, ratova i kada imamo veliki broj ljudi u potrebi, jako bitan.
"To je jedan jako težak posao. Težak je i fizički i psihički. Sa druge strane on nosi i veliko zadovoljstvo kad znate da ste uradili nešto korisno. Ali, definitivno se danas susrećemo sa brojnim izazovima, posebno kada su u pitanju neke ratne zone. U situaciji kakva je sada u Gazi, ljudi tamo pokušavaju u nehumanim uslovima da pomažu ljudima. Svaki dan strahuju za svoj život. I ranije smo putem naših partnera isporučivali pomoć nekim zemljama poput Jemena, Ugande, Sirije, Palestine, gdje su ratna dejstva. Kolege i dan danas idu u Siriju i uvijek je neizvjesno šta će se tamo desiti i da li će se živi vratiti", izjavila je Arslanagić-Hrbat.
Međutim, unatoč svim izazovima, opasnostima i neizvjesnosti, svi se trude da rade svoj posao najbolje što mogu jer ga vole ali i kako bi ispunili svoju misiju. Poručila je da je ovo humano ali opasno zanimanje.
Povodom Međunarodnog humanitarnog dana kazala je da je u današnje vrijeme poslati bilo kakvu poruku.
"Jako je teško smisliti neku poruku u vrijeme kada svaki dan gledamo te užasne scene i vidimo da to svijet dozvoljava. Mogu reći da živimo u nekom okruženju i teškom vremenu kada su se izgubile mnoge stvari i prave vrijednosti. Trebamo svi da se vratimo pravim vrijednostima i da ljude gledamo kao čovjeka, kao osobu, da pomažemo ljudima u nevolji, da ne budemo slijepi, nijemi i gluhi na tuđe probleme. Da se malo više osvrnemo na ljude oko nas, da zaista budemo ljudi", poručila je Arslanagić-Hrbat.
Smatra da je humanitarni rad danas potrebniji nego ikada.
"Danas imamo situaciju da je jako puno ljudi u stanju socijalne potrebe, a s druge strane, ljudi su se nekako udaljili jedni od drugih. Mislim da se zbog toga trebamo ponovo zbližiti i da je generalno humanitarni rad tu jako bitan, posebno jer imamo ratna dejstva na sve strane, prirodne nepogode poput zemljotresa i poplava. Tu taj humanitarni rad dolazi do izražaja", naglasila je Arslanagić-Hrbat.
Pomozi.ba nije "ostao po strani" ni kada je riječ o pomoći narodu Gaze.
"Definitivno nismo mogli ostati po strani kada je riječ o trenutnoj situaciji u Gazi. Kada vidite sve te slike i snimke koje dolaze iz Gaze, moraš reagovati. Potrudili smo se da odmah pošaljemo novčanu pomoć organizacijama koje se nalaze u Gazi. Udruženje je iz svojih nenamjenskih sredstava na samom početku izdvojili oko 200.000 KM za pomoć narodu Palestine. Nakon toga smo, vidjevši da naši ljudi žele da se uključe i doniraju novac, otvorili i javni apel. Do sada je skupljeno nešto više od 1,5 milion maraka za ovu svrhu. Pokušali smo i da dođemo do Gaze, naše kolege su išle u Egipat, željeli su doći do graničnog prelaza i preći granicu, međutim, spriječeni su u tome. U Egiptu im nisu dozvolili da priđu ni blizu granice", kazala je Arslanagić-Hrbat.
Pokušavali su da dobiju i neke dozvole ali bezuspješno. Međutim, našli su drugi način, a to je da novčana sredstva uplaćuju njihovi partnerskim organizacijama čiji timovi se nalaze u Gazi, tačnije u južnom dijelu Pojasa Gaze, a to su Rahma Austria, Swiss Barakah Charity i palestinska organizacija NATUF.
"To je način koji smo trenutno pronašli da pomognemo ljudima u Gazi, a vidjet ćemo kako će se stvari odvijati", istakla je Arslanagić-Hrbat.
Udruženje Pomozi.ba je od osnivanja do danas pomoglo više od milion ljudi kako u Bosni i Hercegovini tako i širom svijeta.
