Ljudski razvoj 'unazađen 5 godina' zbog COVID-a i drugih kriza

U objavljenom izvještaju Ujedinjenih naroda tvrdi se da je niz kriza bez presedana, među kojima najviše COVID-19, unazadio ljudski napredak pet godina i podstakao globalni val neizvjesnosti.

Program UN-a za razvoj (UNDP) objavio je da prvi put otkako je stvoren prije više od 30 godina, Indeks ljudskog razvoja − mjera očekivanog životnog vijeka, nivoa obrazovanja i životnog standarda u zemljama − opada dvije godine zaredom, u 2020. i 2021. godini.

"To znači da umiremo ranije, da smo slabije obrazovani, naši prihodi opadaju", rekao je šef UNDP-a Achim Steiner u intervjuu za AFP.

"Nešto ispod tri parametra, možete dobiti osjećaj zašto se toliko ljudi počinje osjećati očajno, frustrirano, zabrinuto za budućnost", rekao je.

Indeks ljudskog razvoja je decenijama stalno rastao, ali je počeo opadati 2020. i nastavio pad 2021, brišući dobitke iz prethodnih pet godina, piše list.

Izvještaj pod nazivom "Neizvjesna vremena, nesređeni životi" ukazuje na pandemiju COVID-19 kao glavni pokretač globalne reverzije, ali također kaže da sve veći broj kriza - političkih, finansijskih i klimatskih - nije ostavio vremena populacijama da se oporave.

"Imali smo katastrofe i prije. Imali smo sukobe i prije. Ali spoj onoga s čime se trenutno suočavamo predstavlja veliki zastoj u ljudskom razvoju", rekao je Steiner.

Neuspjeh je zaista globalan i pogađa više od 90 posto zemalja širom svijeta, prema studiji.

Švicarska, Norveška i Island su zadržali svoja mjesta na vrhu liste, dok su Južni Sudan, Čad i Niger na dnu.
I dok su neke zemlje počele da se oporavljaju od pandemije, mnoge druge u Latinskoj Americi, podsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i na Karibima još nisu prije nego što je počela nova kriza: rat u Ukrajini.

Izgubljeno povjerenje

Iako posljedice ruskih napada na Ukrajinu na sigurnost hrane i energije još nisu uračunate u ovogodišnji indeks, "bez ikakve sumnje, izgledi za 2022. su mračni", rekao je Steiner.

Veliki doprinos nedavnom padu Indeksa ljudskog razvoja je globalni pad očekivanog životnog vijeka, koji je smanjen sa 73 godine u 2019. na 71,4 godine u 2021. godini.

Glavni autor izvještaja, Pedro Conceicao, opisao je smanjenje kao "šok bez presedana", napominjući da su neke zemlje - uključujući Sjedinjene Države - imale pad od dvije godine ili više.

Izvještaj također opisuje kako transformacijske sile, kao što su klimatske promjene, globalizacija i politička polarizacija, predstavljaju čovječanstvu složeni nivo neizvjesnosti "nikad viđen u ljudskoj historiji", što dovodi do sve većeg osjećaja nesigurnosti.

"Ljudi su izgubili povjerenje jedni u druge", rekao je Steiner.

„Ne možemo nastaviti s igrokazom iz prošlog vijeka“, smatra Steiner, prebacujući fokus na ekonomsku transformaciju, a ne oslanjanje na rast kao rješenje.

"Iskreno govoreći, transformacije koje su nam sada potrebne zahtijevaju od nas da uvedemo metriku budućnosti: nisku emisiju ugljika, manje nejednakosti, veću održivost."

Izvještaj također ima pozitivnu notu, u kojem se kaže da se poboljšanja mogu postići fokusiranjem na tri glavne oblasti: ulaganja u obnovljive izvore energije i pripremu za buduće pandemije, osiguranje za apsorpciju šokova i inovacije za jačanje kapaciteta za suočavanje s budućim krizama.

Steiner je također pozvao na preokret u nedavnom opadajućem trendu razvojne pomoći najugroženijim zemljama.

Nastaviti tim putem bila bi ozbiljna greška, rekao je Steiner, i "potcjenjuje utjecaj koji to ima na našu sposobnost da radimo zajedno kao nacije".