Led na Grenlandu će podići nivo mora za 27 cm

“Zombi” led s masivnog ledenog pokrivača Grenlanda će na kraju sam podići globalni nivo mora za najmanje 27 centimetara ili 10 inča, ali s neujednačenim udarom koji bi mogao biti razoran za određena obalna područja.

“Zombi” ili osuđeni led je led koji je još vezan za deblje površine leda, ali se više ne hrani tim većim glečerima. To je zato što matični glečeri dobijaju manje snijega koji se obnavlja.

Led se topi zbog klimatskih promjena, rekao je koautor studije objavljene u ponedjeljak William Colgan.

„To je mrtav led. Samo će se otopiti i nestati s ledenog pokrivača”, rekao je u intervjuu Colgan, koji je glaciolog u Geološkom zavodu Danske i Grenlanda.

“Ovaj led je poslan u okean, bez obzira na klimatski (emisioni) scenarij koji sada preduzmemo.”

Glavni autor studije Jason Box, glaciolog u istraživanju Grenlanda, rekao je da on je „više nego jednom nogom u grobu“.

Neizbježnih 27 centimetara u studiji je više nego dvostruko veći porast nivoa mora u odnosu na ono što su naučnici ranije očekivali od topljenja grenlandskog ledenog pokrivača. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change kaže da bi mogao dostići čak 78 centimetara (30 inča).

Nasuprot tome, prošlogodišnji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama predviđa raspon od 6 do 13 centimetara (2 do 5 inča) za vjerovatno povećanje nivoa mora zbog topljenja leda na Grenlandu do 2100. godine.

Sve manje ravnoteže

Ono što su naučnici učinili za studiju je posmatranje leda u ravnoteži.
U savršenoj ravnoteži, snježne padavine u planinama na Grenlandu teku prema dolje i pune i podebljavaju stranice glečera, uravnotežujući ono što se topi na rubovima. Ali u posljednjih nekoliko decenija ima manje nadopunjavanja, a više topljenja, pa se stvara neravnoteža.

Autori studije posmatrali su omjer onoga što je dodano i onoga što je izgubljeno i izračunali su da će se 3,3 posto ukupne količine leda Grenlanda otopiti bez obzira na to šta se dogodi sa svijetom koji smanjuje zagađenje ugljikom, rekao je Colgan.

„Mislim da bi gladovanje bila dobra fraza“, rekao je Colgan za ono što se dešava s ledom.

Jedan od autora studije rekao je da je više od 110 biliona metričkih tona leda već osuđeno na topljenje zbog nemogućnosti ledenog pokrivača koji se zagrijava da obnovi svoje rubove.

Kada se taj led otopi u vodu, da je koncentrisan samo iznad Sjedinjenih Država, bio bi dubok 11 metara.

Ovo je prvi put da su naučnici izračunali minimalni gubitak leda - i prateći porast nivoa mora - za Grenland, jedan od dva ogromna ledena pokrivača na Zemlji koji se polako smanjuju zbog klimatskih promjena zbog sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog plina.

Iako 27 centimetara ne zvuči puno, to je globalni prosjek.

Neka obalna područja će biti više pogođena, a plime i oluje povrh toga mogu biti još gore, tako da će ovo veliko podizanje nivoa mora "imati ogromne društvene, ekonomske i ekološke utjecaje", rekla je Ellyn Enderlin, profesorica geonauka na univerzitetu Boise State.

Počinje vrijeme topljenja

Colgan je odgovorio da tim ne zna koliko će vremena trebati da se sav osuđeni led otopi, ali se nagađa da će to biti do kraja ovog vijeka ili barem do 2150. godine.

Colgan je rekao da je ovo zapravo najbolji scenarij.

Godina 2012. (i u određenoj mjeri 2019) bila je godina velikog topljenja, kada je ravnoteža između dodavanja i oduzimanja leda bila najviše neuravnotežena. Ako Zemlja počne da prolazi kroz više godina poput 2012, topljenje Grenlanda moglo bi izazvati porast nivoa mora za 78 centimetara, rekao je. Te dvije godine sada izgledaju ekstremno, ali godine koje sada izgledaju normalno bi bile ekstremne prije 50 godina, rekao je.

„Tako funkcionišu klimatske promjene“, rekao je Colgan. “Današnji odstupnici postaju sutrašnji prosjeci.”