Posjeta predsjedavajuće američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, uglavnom nepriznatoj ostrvskoj državi koju su osnovali antikomunistički kineski disidenti 1949. godine, vidno je razljutila najveću državu na svijetu pod vlašću komunista.
Dok je SAD podržavao Tajvan i vojno i ekonomski od komunističkog preuzimanja Kine kasnih 1940-ih, Washington je također pazio da ne antagonizira Peking nepriznavanjem Taipeia kao nezavisne države. Sjedinjene Američke Države svoju vezu s Tajvanom opisuju kao "čvrstu nezvaničnu vezu".
No, čini se da je posjeta Pelosi Tajvanu, posjeta visokog profila, ugrozila Washingtonovu podršku politike “jedne Kine”, koja zagovara da je Narodna Republika Kina (NRK) jedini predstavnik najveće svjetske populacije. Kina gleda na posjetu kao na kontradikciju izrečenog stava SAD-a da ne "podržava nezavisnost Tajvana".
Kina je izdala oštra upozorenja protiv posjete Pelosi prije i nakon slijetanja najviše američke zvaničnice u Taipei. Prije njene turneje po Aziji, predsjednik Joe Biden je također morao razgovarati sa svojim kineskim kolegom Xi Jinpingom kako bi smirio Peking tokom posjete demokrata tom ostrvu.
Uprkos žestokom protivljenju Pekinga, Pelosi je nastavila sa svojom posjetom Tajvanu, iako su američki mediji s oklijevanjem izvještavali kako bi njena azijska turneja mogla zakomplicirati i američko-kineske veze i strateški dvosmislenu politiku Washingtona prema Taipeiu. Nakon posjete Pelosi, Kina je izvodila velike vojne vježbe, efektivno okružujući ostrvo.
Zašto je Sjedinjenim Američkim Državama toliko stalo do Tajvana?
Pogledajmo američko-tajvanske veze u historijskom kontekstu:
SAD podržava osnivanje Tajvana
Godine 1949. Chiang Kai-shek, osnivač Tajvana, koji je bio i glavni nacionalistički vođa u Kini prije nego što je komunistička revolucija prisilila njega i njegove pristalice da pobjegnu sa ostrva, osnovao je Tajvan, tvrdeći da njegova 'Republika Kina' predstavlja cijelu Kinu.
Iako SAD nije priznao suverenitet Tajvana nad kontinentalnom Kinom, Washington je zaštitio Taipei od Pekinga kroz nekoliko kriza između dvije otuđene sile.
Tokom Korejskog rata 1950. Tajvan je postao saveznik SAD-a i američke snage su se borile protiv kineske vojske, koja je podržavala komunističke korejske snage. Washington je također rasporedio svoju mornaricu u Tajvanskom moreuzu kako bi zaštitio svog saveznika od bilo kakvog mogućeg napada iz kontinentalne Kine.
Sjedinjene Američke Države su podržale Tajvan protiv Kine tokom dvije krize u Tajvanskom moreuzu 1954. i 1958. godine, kada je Peking napao neka ostrva pod kontrolom Taipeia u blizini kopna. U prvoj krizi u Tajvanskom moreuzu, Taipei je izgubio neka svoja ostrva od Kine, ali je u drugoj krizi branio svoja ostrva, Kinmen i Matsu, od artiljerijskih napada Pekinga, koristeći oružje koje je isporučio SAD.
Približavanje SAD-a i Kine komplikuje veze
Sve do ranih 1970-ih, američko-kineske veze su prolazile kroz različite tenzije zbog Hladnog rata u kojem su se Washington i komunistički blok, koji su činili Kina i Sovjeti, takmičili jedni s drugima u traženju globalne prevlasti. Kao rezultat toga, između 1950-ih i 1970-ih, SAD je snažno podržavao Tajvan protiv Kine.
Ali 1972. godine američki predsjednik Richard Nixon posjetio je Peking u neočekivanom potezu koji se smatrao probojem između dva giganta. Nixon se susreo sa svojim kineskim kolegom i pokrenuo poznatu američku kampanju otvaranja Kine, koja je imala za cilj da oslobodi Peking od sovjetskog utjecaja, kako bi oslabila moć Moskve nad komunističkim pokretima.
Pokušaji američko-kineskog približavanja dostigli su vrhunac 1979. godine, kada je Washington prihvatio politiku “jedne Kine”. Ali to je također ostavilo američku politiku Tajvana u sivoj zoni – sada Washington prihvata kineski suverenitet nad Tajvanom, ali nastavlja da ima jake veze s Taipeijem.
Period nakon politike “jedne Kine”
Godina kada je Washington prihvatio politiku “jedne Kine” također je obilježila ključno američko zakonodavstvo Zakona o odnosima s Tajvanom, koji je od tada institucionalizirao veze Washingtona s Taipeijem.
Politička budućnost Tajvana trebala bi biti odlučena mirnim pregovorima s Kinom, prema američkom zakonu, koji je kreirao interesantnu perspektivu za odnose Washingtona i Taipeija, garantirajući da će je SAD braniti u slučaju vojnog napada na tu uglavnom nepriznatu zemlju. Nakon američkog prihvaćanja politike “jedne Kine”, Peking je također predložio sličan pristup SAD-u, nudeći „mirno ujedinjenje“ s Tajvanom.
Godine 1982. Reaganova administracija je izdala šest garancija zemlje u vezi sa zaštitom Tajvana, obećavajući da neće unositi nikakve promjene u američki zakon iz 1979. godine.
Sa Zakonom o odnosima s Tajvanom, američka vlada je osnovala Američki institut na Tajvanu (AIT), nevladinu organizaciju, koja koordinira veze Taipeija i Washingtona, zastupajući američke interese na disidentskom ostrvu. AIT, koji je finansiran strane američkog State Departmenta, pruža konzularne usluge i Tajvancima i Amerikancima, funkcionirajući kao diplomatska misija.
S druge strane, Tajvan svoje veze sa SAD-om organizira preko ureda ‘Taipei Economic and Cultural Representation Office’ (TECRO) u Washingtonu, kao i preko ‘Taipei Economic and Culture Offices’ (TECOs).
SAD i Tajvan i dalje imaju jake ekonomske odnose. “Tajvan je osmi najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država, a Sjedinjene Države drugi su najveći trgovinski partner Tajvana”, kaže State Department.
Jačanje veza s Trumpom
Pod Trumpovom administracijom, Washington je počeo da mijenja svoju politiku prema Tajvanu, pošto je bivši predsednik direktno razgovarao sa sadašnjim tajvanskim predsjednikom Tsai Ing-venom, liderom Demokratske progresivne stranke (DPP), koja brani politički put ka nezavisnosti ostrva od Kine.
Trump je također odobrio prodaju oružja Tajvanu, uključujući oružje poput rezervnih dijelova za borbene avione F-16, što je mnogo razbjesnilo Kinu i navelo Peking da upozori SAD da se ta zemlja udaljava od svoje formalne politike prema Taipeiju.
Trump je dozvolio SAD-u i da rasporedi svoje visoke zvaničnike da se sastanu s tajvanskim kolegama. Svojom posjetom Pelosi, žestoka politička protivnica Trumpa, čini se da slijedi put bivšeg republikanskog predsjednika.
Pod Bidenovim predsjedanjem, američko-tajvanske veze nastavile su rasti jer je on prošle godine iznio kontroverznu primjedbu, rekavši da Washington ima "obavezu" da brani Taipei ako Kina napadne veliko ostrvo u Južnom kineskom moru. Kasnije je State Department saopštio da Bidenova primjedba nije donijela "nikakvu promjenu" u američkoj politici.
Prije Bidena, američki državni sekretar Antony Blinken također je upozorio Kinu, rekavši da je podrška Washingtona Tajvanu "čvrsta stijena", jezik koji sugerira promjenu američke strateške politike.
