Prošle sedmice Međunarodni krivični sud (MKS) ušao je u historiju izdavanjem naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Vijeće od troje sudija, poznato kao Pretpretresno vijeće I, utvrdilo je da oba lidera “snose krivičnu odgovornost za sljedeće zločine kao saizvršioci, čineći djela zajedno s drugima: ratni zločin gladovanja kao metoda ratovanja; i zločine protiv čovječnosti: ubistva, progone i druga nečovječna djela”.
Odluka je donesena uprkos ogromnim naporima SAD-a i Izraela da ospore nadležnost MKS-a.
Obje vlade su koristile taktike koje su varirale od diplomatskog pritiska do otvorenih prijetnji, ali su sudije ostali čvrsti u svjetlu uvjerljivih dokaza o zvjerstvima nad civilima u Gazi.
Ovo je prvi nalog za hapšenje ikada izdat protiv aktuelnog lidera države koja je blisko povezana sa zapadnim silama, što doprinosi historijskoj prirodi odluke.
Sudije koji stoje iza ove značajne odluke
MKS se sastoji od 18 sudija koje na devetogodišnji mandat bira Skupština država članica (ASP) Rimskog statuta, osnivačkog dokumenta Suda.
Sudije su raspoređeni u različita vijeća, uključujući pretpretresno, pretresno i žalbeno vijeće. Oni su odabrani zbog svog visokog moralnog karaktera, nepristrasnosti i kvalifikacija za obavljanje najviših pravosudnih funkcija u svojim zemljama.
Evo profila troje sudija koji su izdali naloge za hapšenje u okviru Pretpretresnog vijeća I.
Sutkinja Reine Alapini-Gansou
Sutkinja Reine Alapini-Gansou, rođena 1956. u Beninu, radi od 2018. godine i trenutno je druga potpredsjednica MKS-a.
Ima izuzetnu karijeru u oblasti ljudskih prava, jer je 12 godina radila u Afričkoj komisiji za ljudska i narodna prava (ACHPR).
Tokom svog rada u ACHPR-u, predsjedala je komisijom i bila specijalni izvjestilac za branitelje ljudskih prava u Africi.
Njen doprinos ljudskim pravima također uključuje uloge u komisijama UN-a koje istražuju kršenja prava i kopredsjedavaju zajedničkom radnom grupom za posebne procedure za UN i ACHPR.
Sutkinja Beti Hohler
Sutkinja Beti Hohler, slovenska državljanka rođena 1981. godine, započela je svoj mandat u MKS-u u martu 2024. godine i služit će do 2033. godine.
Prije nego što se pridružila MKS-u, radila je kao sudski advokat u Tužilaštvu MKS-a, stekavši značajnu ekspertizu u međunarodnom krivičnom pravu.
Sutkinja Hohler također je radila za Misiju vladavine prava EU na Kosovu, gdje je savjetovala međunarodne sudije koji se bave složenim krivičnim predmetima.
Sudija Nicolas Guillou
Sudija Nicolas Guillou, rođen u Francuskoj 1975, počeo je svoj mandat u MKS-u u martu 2024. godine i služit će do 2033. godine.
Ima veliko iskustvo u međunarodnom pravu i prethodno je radio kao pretpretresni sudija u kosovskim specijalnim vijećima.
Osim toga, obnašao je uloge kao što su šef kabineta u Specijalnom sudu za Liban i tužilac za veze u Ministarstvu pravde SAD-a.
Njegova karijera uključuje i pozicije u francuskom Ministarstvu pravde, gdje je savjetovao o krivičnim i diplomatskim pitanjima.
Pokušaji Izraela da potkopa proces MKS-a
Izrael je u novembru pokušao da odgodi postupak MKS-a dovodeći u pitanje nepristrasnost sutkinje Hohler, koja se nedavno pridružila Pretpretresnom vijeću. Izraelski državni tužilac je tvrdio da bi njena prethodna uloga u Tužilaštvu MKS-a mogla ugroziti njenu neutralnost.
Kao odgovor, MKS je izdao saopštenje u kojem se pojašnjava da sutkinja Hohler nije bila uključena ni u jednu istragu u vezi s Palestinom tokom svog mandata u Tužilaštvu.
Potvrdila je da nije ni direktno ni indirektno učestvovala u slučaju Palestine niti je radila s bilo kojim osobljem koje je u njemu dodijeljeno.
Ovo je bio samo jedan od mnogih pokušaja da se ometa sudska potraga za pravdom.
Od 2015. godine, kada je bivši tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda Fatou Bensouda otvorila preliminarno ispitivanje situacije u Palestini, proces se suočava sa sistematskim kašnjenjima.
Uprkos tome što je u decembru 2019. objavila da su kriteriji za istragu ispunjeni, Bensouda je zatražila smjernice od Pretpretresnog vijeća o geografskom opsegu nadležnosti Suda.
Odluka Pretpretresnog vijeća trajala je gotovo dvije godine zbog intervencija država članica MKS-a i organizacija civilnog društva. Potpuna istraga je konačno pokrenuta tek 3. marta 2021.
Čak i tada opstrukcija je trajala.
U maju 2024., zahtjev MKS-a za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta naišao je na dodatne izazove.
U julu je Velika Britanija dodatno odgodila dovođenje u pitanje državnosti Palestine i nadležnost MKS-a, što je izazvalo još jedan krug pravnih rasprava.
Uprkos ovim zajedničkim naporima da se blokira odgovornost, MKS je napravio historijski korak ka pravdi u Palestini, odupirući se pritiscima i sistematskim pokušajima da se njegov rad izbaci iz kolosijeka.
