Helikopter iranskog predsjednika Ebrahima Raisija srušio se u blizini azerbejdžansko-iranske granice usljed loših vremenskih uslova i slabe vidljivosti, javlja Teheran i njegovi službeni mediji.
Nekoliko sati prije nesreće, Raisi je posjetio Azerbejdžan radi otvaranja zajedničkog projekta, brane na rijeci Aras, što je znak poboljšanja odnosa između susjednih zemalja.
Prema iranskim medijima, Raisija su pratili njegov ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i drugi najviši zvaničnici.
Ko je bio Raisi?
Šezdesetčetvorogodišnji iranski predsjednik poznat je po tvrdolinijaškim stavovima, a na prošlim izborima kandidirao se protiv iranskih umjerenih i reformista kao konzervativni kandidat.
2017. bio je kandidat Narodnog fronta snaga Islamske revolucije, konzervativnog bloka, protiv Hassana Rouhanija, tada aktuelnog reformističkog predsjednika. Iako je izgubio od Rouhanija 2017. godine, pobijedio je na predsjedničkim izborima 2021. nakon što je Vijeće čuvara zemlje, institucija koja odlučuje o tome koji od kandidata se može kandidirati na izborima, odbacilo prije izbora kandidaturu 32 reformska i umjerena lidera.
Mnogi analitičari su smatrali da je odluka Vijeća visokog profila otvorila put Raisiju za izbornu pobjedu. Raisi, koji je ranije bio na visokim pozicijama, uključujući i funkciju glavnog sudije Irana, šefa pravosudnog sistema Islamske Republike, smatrao se saveznikom vrhovnog vođe Alija Khameneija.
Analitičari su ga također vidjeli kao potencijalnog nasljednika ostarjelog vrhovnog vođe. Od svojih ranih godina, Raisi je stekao snažno vjersko obrazovanje kao student vjerske škole u Komu, najveće iranske vjerske akademije sa šiitskom većinom.
Suočavanje s ratovima
Tokom predsjedavanja, Raisi se suočio sa sve većim tenzijama zbog rata u Ukrajini, u kojem je Teheran prešutno podržavao Rusiju, prodajući iranske bespilotne letjelice Moskvi, do tekućeg sukoba u Gazi, tokom kojeg je Izrael optužio svog glavnog neprijatelja da obučava i naoružava borce Hamasa. Raisi je također nadgledao iranske napade dronovima i projektilima na Izrael prošlog mjeseca.
Pod Raisijem, Iran je nastavio da obogaćuje uranij, izazivajući kritike Zapada i Izraela kako su rasle tenzije između Teherana i Washingtona.
SAD je sankcionisao Raisija zbog učešća u kontroverznoj pravosudnoj komisiji 1988. godine u funkciji tužioca. Kao rezultat toga, bio je prvi iranski predsjednik kojeg su Sjedinjene Američke Države sankcionirale.
Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, Raisi je također prozivan zbog uloge u iranskom pravosuđu, koje je odobrilo pogubljenje najmanje devetoro djece između 2018. i 2019. godine.
Raisijeva vlada je isto tako žestoko kritizirana zbog postupanja u vezi s kontroverznim pritvorom Mahse Amini, što je dovelo do njene smrti, izazvavši proteste velikih razmjera širom zemlje krajem 2022.
„Njegov dosje se ne može braniti“, kaže Karimkhan.
