Posljednjih sedmica Mohammad Reza Kavianpour, šef Iranskog centra za istraživanje vode, objavio je da je vodostaj Kaspijskog mora opao za otprilike pola metra u posljednjih nekoliko godina.
On je rekao da se nivo smanjio za 25 cm samo u protekloj godini, što ukazuje da će se ovaj trend zadržati uglavnom zbog globalnog zagrijavanja, a da će štetni efekti postati još izraženiji u narednih nekoliko godina.
On je rekao da se nivo smanjio za 25 cm samo u protekloj godini, što ukazuje da će se ovaj trend zadržati uglavnom zbog globalnog zagrijavanja, a da će štetni efekti postati još izraženiji u narednih nekoliko godina.
Ekološka pitanja koja se tiču Kaspijskog mora protežu se dalje od pukog smanjenja nivoa njegove vode – postoje i tvrdnje o sušnim pojavama duž njegovih obala. Mehrdad Khazaei Poul, generalni direktor prirodnih resursa i upravljanja slivovima u iranskoj pokrajini Mazandaran, nedavno je izjavio iranskoj štampi da se suša dešava na zapadnim obalama Kaspijskog mora. Mehrdad Khazaei Poul je u svojoj izjavi nastojao da istakne ovo pitanje navodeći da je "smanjenje vodostaja Kaspijskog mora rezultiralo pojavom sušne zone od 1,5 miliona kvadratnih metara duž zapadne obale pokrajine Mazandaran".
Iranski ministar unutrašnjih poslova Ahmad Vahidi je u svojoj izjavi 25. decembra 2023. godine istakao opadanje vodostaja Kaspijskog mora i upozorio da se ono suočava s neposrednom prijetnjom potpunog isušivanja u narednim decenijama.
Iranski vodeni izazov
Jedan od značajnih izazova Irana je suša koja traje i eskalirajuća kriza vode u zemlji, koja je dostigla kritični nivo. Očekuje se da će se ovo pitanje u doglednoj budućnosti pojaviti kao jedan od najvažnijih pitanja nacionalne sigurnosti Irana.
Babak Negahdari, direktor Istraživačkog centra iranskog parlamenta, istakao je tokom svog obraćanja na VII međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama održanoj u Teheranu 29. januara 2024. da je Iran doživio smanjenje padavina za 50 mm u posljednjih 50 godina, sa 62 posto zemlje koja se bori sa sušom.
Govoreći na konferenciji održanoj u Nacionalnoj biblioteci Irana, Dariush Gol Alizadeh, direktor Nacionalnog centra za vremenske prilike i klimatske promjene pri Iranskoj organizaciji za zaštitu okoliša, otkrio je da je zbog suše i klimatske krize 800.000 osoba migriralo iz južnih i centralnih regija Irana do sjevernih područja u posljednje dvije godine.
Ali Pourahmad, direktor Odjela za močvare istočne i centralne visoravni u iranskoj kompaniji za upravljanje vodenim resursima, izjavio je da su ukupni vodni resursi Irana opali za 35 posto na dugi rok. Pourahmad je naglasio da Iran trenutno proživljava četvrtu uzastopnu godinu suše, a problem i dalje postoji zbog nedovoljne količine padavina potrebnih za ublažavanje krize.
Jedan od najvećih ekoloških izazova koji proizilaze iz iranske suše i nestašice vode je isušivanje jezera Urmia koje se nalazi na sjeverozapadu zemlje. Izvještaji iranskih medija pokazuju da najnoviji satelitski snimci jezera Urmia prikazuju samo 4 posto preostale vode. To znači da jezero Urmia, šesto najveće slano jezero na svijetu i najveće jezero na Bliskom istoku, brzo se isušuje, pretvarajući se u ekološki beživotni entitet.
Stručnjaci za životnu sredinu upozoravaju da će isušivanje ovog jezera potencijalno dovesti do ozbiljnih posljedica za okoliš, uključujući slane oluje u regiji, koje značajno utječu na lokalni ekosistem.
Iranski ekološki aktivisti kritiziraju iransku vladu zbog njene percipirane apatije prema iscrpljivanju jezera. Nedavno je Firouz Ghasemzadeh, glasnogovornik iranske industrije vode, izjavio da je jezeru Urmia, s manje od milijardu kubnih metara vode, potrebno 14 milijardi kubnih metara vode da bi se vratilo na normalan ekološki nivo.
Među primarnim faktorima koji doprinose isušivanju jezera Urmia su pogrešna politika upravljanja vodama, izgradnja brana za vodu, smanjenje padavina koje se pripisuje globalnim klimatskim promjenama i eskalirajuće isparavanje. Određene nedavne izjave iranskih vlasti izazvale su zabrinutost da bi se Kaspijsko more moglo suočiti sa sličnom situacijom. Vlasti, primjećujući značajno smanjenje nivoa vode u Kaspijskom moru, tvrde da će se ovo pitanje nastaviti.
Optužena Rusija
Iranski zvaničnici krive prvenstveno Rusiju za iscrpljivanje vode Kaspijskog mora. Zaista, 22. januara 2024. Ali Baitollahi, šef Odjela za rizike u Centru za istraživanje puteva i urbanizacije iranskog Ministarstva puteva i urbanizma, izjavio je da je ruska prekomjerna upotreba vode rijeke Volge uzrok Povlačenje vode iz Kaspijskog mora.
Prema navodima, primarni izvor vode Kaspijskog mora je rijeka Volga koja se ulijeva u ovo more. Rijeka Volga daje 84 posto vode Kaspijskog mora. Tvrdi se da su prevelika upotreba vode iz ove rijeke od strane Rusije za unapređenje poljoprivrede i izgradnja brana na ovoj rijeci doprinijeli ovom problemu.
Za Kazahstan se također tvrdi da ima sličan problem. Naime, u lučkom gradu Aktavu u Kazahstanu proglašeno je vanredno stanje zbog povlačenja vode Kaspijskog mora. Rusija još nije dala jasan odgovor na ove optužbe.
Tvrdi se da će Kaspijsko more presušiti u roku 70 godina ako se ruska sadašnja politika nastavi. Prema iranskim stručnjacima, za 20 godina Kaspijsko more će izgubiti polovinu svoje širine, a u roku 10 godina prašne oluje će početi da se pojavljuju u obalnim područjima. Zaista, navodno su prvi znaci ovih prašnih oluja već vidljivi u Kazahstanu i Turkmenistanu.
Najznačajniji sporazum koji se tiče očuvanja životne sredine Kaspijskog mora je Teheranska konvencija, potpisana 4. novembra 2003. godine između Irana, Republike Azerbejdžan, Turkmenistana, Kazahstana i Rusije. Prema ovom sporazumu, zemlje potpisnice se obavezuju da čuvaju životnu sredinu i ekosistem Kaspijskog mora. Međutim, optužbe koje su iranski zvaničnici iznijeli protiv Rusije izazvale su sumnje da bi Rusija mogla ometati implementaciju ovog sporazuma.
Ipak, neki iranski stručnjaci za okoliš tvrde da pripisivanje cijele krivice Rusiji nije naučni pristup, a iransko upravljanje vodama i politika također su odigrali ulogu u iscrpljivanju vode iz Kaspijskog mora.
Reperkusije recesije vode u Kaspijskom moru i pojave suša u obalnim područjima proširit će se izvan utjecaja na okoliš i negativno utjecati na rad luka i pristaništa koji su ključni za ekonomiju regije. Ustvari, brzo iscrpljivanje vode Kaspijskog mora moglo bi učiniti neaktivnim i nefunkcionalnim luke Aktau, Kuryk i Atyrau u Kazahstanu; Turkmenbaši u Turkmenistanu; kao i Astrahan i Mahačkala u Rusiji, koji svi igraju ključnu ulogu u ekonomiji centralne Azije.
To implicira da će tranzitni putevi i međunarodni koridori, ključni u regionalnoj ekonomiji i globalnoj trgovini, trpjeti negativne posljedice. Zaista, ovo pitanje je počelo da se manifestuje u Turkmenistanu, što je navelo turkmensku vladu da izgradi nove luke pošto su neke od njihovih luka postale nefunkcionalne.
Naprimjer, kao rezultat recesije Kaspijskog mora, pomorske rute između turkmenistanskih luka Turkmenbaši i Hazara su prestale, što je navelo turkmensku vladu da podigne novu luku koja će zamijeniti hazarsku luku u pokrajini Balkanabat. Paralelni izazov se nadvija nad lukom Turkmenbaši, poznatom kao trgovački centar Turkmenistana.
Ukratko, Kaspijsko more, koje se smatra jednim od značajnih mora u Aziji i najvećim jezerom na svijetu, doživljava nagli pad nivoa vode, povećavajući rizik od njegovog isušivanja. Zaista, suše su počele da se pojavljuju duž obala Kaspijskog mora.
Iako isušivanje Kaspijskog mora predstavlja zabrinutost za životnu sredinu, ono također nosi potencijal da utječe na regionalne ekonomije i geopolitiku. Iran smatra Rusiju odgovornom za recesiju Kaspijskog mora, ali Rusija je ostala nijema po tom pitanju. Bez obzira na uzrok, Kaspijsko more ne smije presušiti za dobrobit stanovnika regije i sudbinu budućih generacija.
