Kupanje u venecijanskim kanalima pod zaštitom UNESCO-a, provaljivanje u historijske spomenike, vožnja niz najpoznatije stepenice na svijetu i razbijanje neprocjenjivih skulptura u napadu ljutnje i uništavanje kultnih spomenika. Ovo je samo dio ispada koji su završili u javnosti. Budući da Evropa nakon ukidanja pandemijskih mjera bilježi rast posjetitelja, sve su češći incidenti u koje su umiješani turisti, piše u svom specijalnom prilogu CNN.
Italijanska policija je identificirala Britanca koji je urezivao imena u zid Koloseuma. Ako bude osuđen za urezivanje natpisa "Ivan+Haley 23" u jednu od najpoznatijih svjetskih građevina, osumnjičeni će se suočiti s novčanom kaznom od najmanje 15.000 eura ili do pet godina zatvora, navodi se.
Incident je istaknuo problem destruktivnog ponašanja turista u Italiji. Niz incidenata širom Italije već je prošlo ljeto dospio na naslovnice medija.
Dvoje američkih turista u junu 2022. godine napravilo je 25.000 dolara štete na Španskim stepenicama u Rimu, kada su niz njih gurnuli svoje skutere.
Mjesec dana ranije, saudijski posjetitelj provozao je svoj unajmljeni Maserati niz sedreno stepenište slomivši dvije stepenice. Istovremeno u Veneciji, turisti nerijetko plivaju u kanalima pod zaštitom UNESCO-a, koji istovremeno služe i kao gradski kanalizacijski sistem.
U augustu 2022. godine, dvoje australskih državljana surfalo je Canalom Grandeu Veneciji, dok su se u maju Amerikanci kupali pokraj spomenika Arsenale iz 14. stoljeća.
Istog mjeseca, jedan je Australac odlučio provozati svoj moped oko drevnog rimskog nalazišta Pompeja, dok je u oktobru jedan Amerikanac razbio dvije neprocjenjive skulpture u Vatikanskom muzeju, nakon što mu je rečeno da ne može vidjeti papu.
Dogodio se i još jedan incident s urezivanjem u zidine. Američki je par uhvaćen kako urezuje svoje inicijale u Augustov slavoluk, dvije hiljade godina star spomenik pored Koloseuma. Postavlja se pitanje šta stoji iza svih tih incidenata.
Broj međunarodnih posjetitelja od januara do jula 2022. godine porastao je za 172 posto u odnosu na 2021. godinu i čak 57 posto u odnosu na podatke prije pandemije, prema italijanskoj turističkoj zajednici.
Ove godine će vjerojatno biti zabilježen dodatni rast broja turista. U prvom kvartalu 2023. godinel, broj međunarodnih dolazaka porastao je za 86 posto na godišnjem nivou.
Eike Schmidt, direktor Galerije Uffizi u Firenci, ispričao je prošlog ljeta za CNN da loše ponašanje turista nije ništa novo.
"Ne mislim da je ove godine posebno gore, Mislim da je ono što sada imamo ono na čemu smo stali 2019. godine, a vratilo se jer su se posjetitelji vratili", rekao je on.
Dodao je da je očito da postoje ljudi koji ne poštuju situaciju u kojoj se nalaze. Prisjetio se slučaja kad je jedna žena sjela među neprocjenjiva umjetnička djelima kako bi uradila pedikuru. Navodi kako je Galerija Uffizi dobro nadzirana, pa se incidenti rijetko događaju unutra, ali vani je druga priča.
U pješačkoj ulici pored Galerije Uffizi nalaze se klupe isklesane od lokalnog kamena. Turisti se ne obaziru na činjenicu da su klupe ručno klesane u 16. stoljeću, sjede i jedu, razmazujući umake po poroznom kamenu koji se odmah zamrlja.
Situacija je puno gora u Veneciji, gdje je komunalna policija obradila 43 incidenta turista koji su se kupali u kanalima u prvih 10 mjeseci prošle godine.
Prema glavnom gradskom povjereniku Gianfrancu Zarantonellu, taj je broj incidenata bio gotovo dvostruko veći od ukupnog broja za cijelu 2021. godinu.
Zabilježeno je i 46 slučajeva turista koji su oštećivali spomenike Venecije od januara do oktobra prošle godine.
"Ponašaju se kao što su se uvijek ponašali, samo što se ove godine broj turista vratio na onaj prije pandemije i to odgovara porastu neprimjerenog ponašanja" pojasnio je Zarantonello.
On dodaje da se ponekad na Veneciju ne gleda kao na grad. Turisti se ponašaju kao da je to plaža.
Jedan turist je prošlog ljeta ukrao vodeni taksi i vozio ga niz Canal Grande - dodaje Zarantonello, ali naglašava da ekstremno ponašanje nije nikakva novost.
Prije nekoliko godina ruski turist ukrao je vaporetto (vodeni autobus).
"Ljudi su krali gondole. Jednom su pali s ukradene gondole za Novu godinu i dok smo mi stigli do njih, jedan od njih je umirao od hipotermije. Uspjeli smo ga spasiti" prisjetio se on.
Zarantonello i njegove kolege prošle godine su se bavili i s češkom turistkinjom koja se sunčala u toplesu na ratnom spomeniku, Belgijancem koji se vozio Vespom niz rivu i Italijanom iz druge regije koji je trajno oštetio jednu od glavnih gradskih crkava grafitima.
Tom Jenkins, izvršni direktor Evropske turističke associjacije (ETOA), kaže da u Italiji postoji vrlo specifičan niz incidenata.
Smatra da italijanski osjetljivi okoliš i arhitektura čini eksplozivnu kombinaciju kada dodate posjetitelje.
"Italija je posebna po bogatstvu turističkih znamenitosti, a jedinstvena je po tome što ljudi zauzimaju te prostore na način koji nije prisutan u mnogim zemljama", objašnjava on.
Venecija i Rim, dodaj Jenkins, su živi gradovi u kojima ljudi održavaju suživot s kulturnim blagom.
"Ne postoje mjesta u Francuskoj (najposjećenijoj zemlji na svijetu) koja su tako osjetljiva. Dodatno, Italija primi 65 miliona međunarodnih posjetitelja godišnje, tako da sama količina ljudi koji dolaze u te prostore znači da mali dio koji se neodgovorno ponaša nije toliko iznenađujući", navodi on.
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro neprestano je na Twitteru osuđivao ograničene ovlasti koje institucije imaju da se nose s "imbecilima".
Budući da su mnoga od tih djela, kao što je plivanje u kanalima, klasificirana kao građanski prekršaj, gradovi ih mogu samo novčano kazniti i zabraniti im pristup granicama grada na razdoblje od 48 sati. Samo kada su znamenitosti oštećene, postoji opcija tužbe.
Psihologinja Audrey Tang, članicu Britanskog psihološkog društva, objašnjava zbog čega loše ponašanje dolazi do izražaja baš kod turista.
"Imamo osjećaj anonimnosti. Nismo poznati i to nas malo štiti" uvjerena je ona. Kao dodatni element navodi "rizični pomak", koncept u kojem grupe potiču jedna drugu da se ponašaju na ekstremnije načine.
U aprilu ove godine italijanska vlada je predložila prijedlog zakona koji predviđa različite kazne, uključujući zatvor za ljude koji oštećuju umjetnička djela i krajolike, kao i znamenitosti.
Zakon je predložen kao odgovor na klimatske aktiviste koji su bacali razne supstance na umjetnička djela, bojili vodu u rimskoj fontani i prskali zgrade i stubove, ali će također obuhvatiti neprihvatljivo ponašanje turista.
Kazne će se kretati od 10.000 do 40.000 eura za svakoga ko narušava baštinu ili okoliš, te od 20.000 do 60.000 eura za one koji uništavaju ili uzrokuju devastaciju.
"Ko god vandalizira našu umjetnost mora preuzeti odgovornost za to i mora platiti iz vlastitog džepa" poručila je Giorgia Meloni, premijerka Italije. Nacrt zakona sada je u proceduri u parlamentu.
