Juni je bio najtopliji mjesec na planeti Zemlji do sada, a početak jula najtoplija sedmica. Sa neviđenim morskim toplotnim valom u sjevernom Atlantskom okeanu i snažnim efektom meteorološke pojave El Nino, mnogi dijelovi svijeta su u "veoma visokom riziku" od rekordno visokih temperatura ove godine, navodi Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Globalna prosječna temperatura je između 3. i 7. jula dostigla 17,24 stepena Celzijusa, obarajući sve toplotne rekorde.
Prethodni rekord bio je 16,94 stepeni Celzijusovih u augustu 2016. godine.
"Ovo je signal upozorenja za nas. Jedina stvar koju treba da zapamtimo je da je obično najtopliji mjesec u godini juli. Dakle, ovaj juni je bio izuzetno topao", rekao je za Anadolu Wilfran Moufouma-Okia, šef regionalnog ureda WMO-a za pitanja klime.
Posljedice visokih temperatura površine mora
Iz Službe Evropske unije za klimatske promjene Copernicus su za Anadolu izjavili da su glavni razlog nedavnih porasta temperature u svijetu rekordno visoke temperature površine mora.
Prema agenciji EU-a, temperature morske površine ovog maja bile su više od bilo kojeg prosjeka zabilježenog u tom mjesecu.
U junu su prosječne temperature površine mora širom sjevernog Atlantika bile najtoplije do sada.
"Ovo je za oko 0,5 stpeni Celzijusovih više od prethodnog najtoplijeg juna, zabilježenog 2010. godine. Anomalna toplota je posebno upečatljiva u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog okeana, na 1,36 stepeni iznad prosjeka za cijeli mjesec", navode iz Copernicusa.
Dodaju da je potrebno istražiti uzroke vrućine u sjevernom Atlantiku, ali da su cirkulacija atmosfere, zagađenje zraka i trendovi klimatskih promjena nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir.
Zagrijavanje bez presedana
Moufouma-Okia je rekao da je vrućina u Atlantiku pojava "bez presedana", jer se tamo obično ne viđa u periodu El Nina.
"Za sada ne znamo da li je to uzrokovano globalnim zagrijavanjem ili ne. Ono što mi obično radimo je da nakon nekoliko mjeseci neki naučnici urade ono što zovu 'atribucija' i pokušaju da istraže razloge. Naučnici će akumulirati sve dokaze i doći do svojevrsnog rezonovanja. Za ovo je potrebno neko vrijeme”, rekao je zvaničnik Svjetske meteorološke organizavije.
Moufouma-Okia tvrdi da zagrijavanje sjevernog Atlantika može izazvati tropske ciklone u južnom dijelu Atlantika, što "obično nije slučaj za vrijeme El Nina".
"Tokom El Nina vidimo manje tropskih ciklona“, objasnio je.
Dodao da još treba utvrditi da li su trenutne rekordno visoke temperature na globalnom nivou povezane sa El Ninom, jer pravi uticaj vremenskih prilika uglavnom počinje od decembra.
To znači da će svijet vjerovatno imati topliji kraj godine, dodao je.
WMO predviđa da će sljedećih pet godina vjerovatno biti toplije, a jedna od njih će biti najtoplija, premašivši prag zagrijavanja od 1,5 C.
Sa efektom El Nino i drugim vremenskim anomalijama, postoji vrlo visok rizik od porasta temperatura u dijelovima Afrike, Južne Amerike i Pacifika, rekao je Moufouma-Okia.
“Naše prognoze pokazuju da su drugi regioni sa vrlo velikom vjerovatnoćom zatopljenja Evropa, SAD, te dijelovi Azije i Arapskog poluostrva", dodao je
