Nada finske premijerke Sanne Marin da će osigurati drugi mandat je upitna zbog porasta podrške strankama krajnje desnice i opozicionoj konzervativnoj Nacionalnoj koalicijskoj stranci koja drži tijesno vodstvo uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora, navodi se u najnovijoj anketi javnog mnijenja.
Marin je došla na vlast u decembru 2019. sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), međutim ankete pokazuju da je na drugom mjestu sa nešto ispod 19 posto u konačnoj predizbornoj anketi. Ova 37-godišnjakinja je vodila svoju naciju kroz pandemiju COVID-19 zaslužujući pohvale kod kuće i na međunarodnom nivou.
Ali ona će također ostati upisana u historiju kao premijerka koja je pokrenula zahtjev za članstvo u NATO-u u proljeće 2022. godine, kada se finsko javno mnijenje promijenilo u korist pridruživanja vojnom savezu nakon što je rat Rusije i Ukrajine počeo u februaru prošle godine.
Marin, koja je sa samo 34 godine postala najmlađa premijerka na svijetu, i dalje je popularna liderka jer na ovogodišnjim izborima nastavlja da ima bolji učinak od svoje stranke u istraživanjima javnog mnijenja, ali i kada se mjeri u odnosu na druge partijske lidere.
Na međunarodnom planu, Marin je postala najpoznatija figura Finske kao moderni feministički vođa koalicione vlade koja se sastoji od pet stranaka, od kojih svaku vodi žena.
Henri Vanhanen, koji je donedavno bio savjetnik za vanjsku politiku finske Nacionalne koalicione stranke, rekao je za Anadoliju da je premijerka i dalje među političkim liderima u Finskoj kojima se najviše vjeruje, ali da povjerenje u nju "opada".
Prema Vanhanenu, mlada liderka je izgubila popularnost zbog reakcije opozicionih stranaka i predsjednika nakon što je Marin razmišljala da potencijalno pošalje borbene avione Hornet u Ukrajinu kako bi pomogao u borbi protiv Rusije.
"Ovo je nešto što se vrti već duže vrijeme i ima negativan utjecaj na Marin", dodao je Vanhanen. Na prošlim izborima pitanja poput imigracije, životne sredine i jednakosti bila su u prvom planu, međutim ovogodišnja kampanja je uglavnom bila fokusirana na ekonomiju usred recesije i rastuće inflacije potrošačkih cijena.
Pitanja poput radnika migranata mogla bi postati glavna tema u postizbornim pregovorima u Finskoj, rekao je Teivo Teivainen, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Helsinkiju. Prema Teivainenu, ključno je pronaći zajednički jezik nakon izbora, jer će stranke morati da formiraju koaliciju kako bi vladale zemljom.
Vanhanen je rekao: "Imat ćemo izazovne pregovore sa vladom, ali ćemo takođe imati dosljednost u vanjskoj i sigurnosnoj politici."
