Europska komisija procjenjuje da bi se oko 15 milijardi kubnih metara moglo uštedjeti prelaskom na druge izvore energije ili učinkovitijim korištenjem plina.      Foto: Reuters

Brzo djelovanje moglo bi pomoći bloku da izbjegne neuredno racioniranje u hitnim slučajevima, ali neke zemlje izgledaju bolje pripremljene od drugih.

Europa ima načina ublažiti udarac. Europska komisija priznaje da bi blok, koji je povećao svoje rezerve plina za hitne slučajeve, mogao smanjiti potrošnju za 15%, ili 45 milijardi kubnih metara, ciljanim mjerama za uštedu energije. Snižavanje termostata za jedan stupanj Celzija u javnim zgradama i kućanstvima moglo bi bloku uštedjeti 10 milijardi kubičnih metara plina svake godine, ili 7% ruskog uvoza plina. To bi također smanjilo račune kupaca za energiju.

Kompanije će također morati smanjiti potražnju. Europska komisija procjenjuje da bi se oko 15 milijardi kubnih metara moglo uštedjeti prelaskom na druge izvore energije ili učinkovitijim korištenjem plina. Međutim, vlade bi mogle potaknuti veće uštede nudeći financijsku naknadu tvrtkama koje dobrovoljno ograniče potrošnju plina. To bi uštedjelo dodatnih 20 milijardi kubičnih metara.

Povijest pokazuje da se mjere štednje mogu brzo provesti u slučaju šokova. Japan, čiji je energetski kapacitet bio pogođen nuklearnom katastrofom u Fukushimi 2011., smanjio je potrošnju električne energije za 12% u industriji i 10% u kućanstvima kroz kombinaciju mobilizacije društva i prisilnih mjera.

Međutim, neke će se zemlje EU boriti više od drugih. To bi mogao biti slučaj s Italijom, koja koristi plin za više od 40% svoje proizvodnje električne energije u odnosu na 26% odnosno 16% u Njemačkoj i Francuskoj. A s 9%, udio energije u troškovima proizvodnje također je viši u Italiji od njezinih industrijskih suparnika u EU. Ipak, Rim je smanjio potrošnju plina samo za 2% u prvoj polovici godine, u usporedbi s 15% u Njemačkoj. Potrebna je brza akcija kako bi Europa naučila živjeti s manje plina.

TRT Balkan