Ova pomoć trebalo bi da pokrije značajan deo kratkoročnih potreba Ukrajine za 2023. godinu.

Komesari za ekonomiju i za budžet Valdis Domborovskis i Johanes Han naglasili su da je ovo stabilna, redovna i predvidljiva finansijska pomoć u proseku 1,5 milijardi evra mesečno.

Ova pomoć trebalo bi da pokrije značajan deo kratkoročnih potreba Ukrajine za 2023. godinu.

Evropska komisija je dodala da je Međunarodni monetarni fond procenio da je Ukrajini potrebno između tri i četiri milijarde evra mesečno.

Komesari su na pres-konferenciji ukazali da će, zahvaljujući ovom paketu, Ukrajina moći da nastavi da isplaćuje plate i penzije i da održava osnovne javne usluge.

Pre svega se misli na bolnice, škole i smeštaj za preseljene ljude, kao i da osigura makroekonomsku stabilnost i obnovi kritičnu infrastrukturu koju je uništila Rusija, kao što su energetska infrastruktura, vodovodni sistemi, transportne mreže, putevi i mostovi.

Komisija je naglasila da ova podrška ide ruku pod ruku sa reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije u Ukrajini.

„Uzimajući u obzir razvoj na terenu, finansijska podrška će biti uokvirena političkim uslovima, usmerena ka jačanju ukrajinskih institucija i pripremi terena za uspešne napore rekonstrukcije, kao i podršci Ukrajini na njenom evropskom putu“, saopštila je Komisija.

Novi paket podrške daje veoma povoljne uslove za podršku ukrajinskom narodu, rekli su komesari.

Sredstva će biti obezbeđena kroz povlašćene zajmove, otplaćivana u periodu od najviše 35 godina, počevši od 2033. godine.

„Da bi obezbedila sredstva za kredite, Komisija predlaže zaduživanje na tržištima kapitala korišćenjem strategije diversifikovanog finansiranja. To bi omogućilo EK da koristi puni portfolio instrumenata finansiranja kako bi osigurala tržišno finansiranje pod najpovoljnijim uslovima, kada su oni potrebni“, naglasila je Komisija.

Zajmovi koje Komisija predlaže za 2023. godinu su povlašćeni i sa veoma dugim rokom isplate do 35 godina i otplatom glavnice najkasnije za 10 godina.

„Ovo će Ukrajini dati dovoljno vremena da stane na noge kako bi mogla da otplati svoje obaveze“, naglasili su iz EK.

Istovremeno, u slučaju da EU ne primi od Ukrajine isplate na vreme, Komisija bi u prvom redu koristila svoj fond likvidnosti kao prvi resurs za osiguranje plaćanja investitorima u obveznice EU.

Da bi se obezbedila nesmetana isporuka paketa, EK predlaže tri regulative koje moraju da dobiju zeleno svetlo Evropskog parlamenta i država članica EU u Savetu pre nego što novi instrument stupi na snagu.

Komisija se nada da će ta procedura biti kompletirana najkasnije do kraja godine da bi pomoć Ukrajini mogla da bude isporučena na samom početku 2023. godine.

Tanjug