Države s najvećim rezervama uglja

Jedna od tih država je Njemačka, koja u sklopu mjera štednje plina u pogon ponovo pušta prvu već ugašenu termoelektranu na ugalj, objavila je Savezna agencija za mrežnu infrastrukturu.

Elektrana Mehrum u Donjoj Saskoj, u vlasništvu češkog koncerna EPH, prva je elektrana koja će biti ponovno aktivirana nakon što je savezna vlada sredinom jula donijela zakonske promjene koje omogućavaju ponovno aktiviranje već ugašenih elektrana na ugalj i naftu do kraja sljedeće godine, kada se očekuje postizanje visokog stepena nezavisnosti od plina iz Rusije.

Elektrana Mehrum je prestala s radom u decembru prošle godine i dio je energetske rezerve čije aktiviranje je moguće u slučaju prijeke potrebe. Prema navodima uprave ove elektrane kapaciteta 690 megavata, proizvodnja struje može početi u svakom trenutku. Cilj vraćanja elektrana na ugalj je smanjenje potrošnje plina.

Imajući u vidu najnovija dešavanja u vezi s plinom, u ovom tekstu smo istražili koje države posjeduju najveće rezerve uglja.

Deset država s najvećim rezervama uglja

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), deset država s najvećim rezervama uglja su Sjedinjene Američke Države (SAD), Rusija, Australija, Kina, Indija, Njemačka, Ukrajina, Južna Afrika, Poljska i Kazahstan.

Ugalj, koji je poznat i kao jedan od najvećih izvora energije, proizvodi se skoro u svim dijelovima svijeta. Iako se rezerve uglja nalaze u mnogo država, oko 75 posto sadašnjih rezervi nalazi se u na teritoriji pet država.

Najveće zalihe uglja ubjedljivo ima SAD – 254,1 milijardu tona, ili 22,3 posto svjetskih zaliha. Potom slijedi Rusija sa 176,7 milijardi tona (15,5 posto), Australija 159,6 milijardi tona (14 posto), Kina 149,8 milijardi tona (13,1 posto) i Indija 107,7 milijardi tona (9,5 posto).

Rezerve uglja u SAD-u su široko raspoređene geografski, a Montana, Wyoming, Illinois, Zapadna Virginia, Kentucky i Pennsylvania imaju više od tri četvrtine ukupnih rezervi. Rudnik uglja North Antelope Rochelle, kojim upravlja Peabody Energy, u basenu rijeke Powder u Wyomingu najveći je svjetski rudnik uglja po rezervama.

SAD je također treći najveći svjetski proizvođač i potrošač uglja. SAD je proizveo 685 miliona tona uglja (oko 9,3 posto ukupne svjetske proizvodnje) u 2018. godini. Na zemlju je otpadalo 8,4 posto ukupne svjetske potrošnje uglja u istoj godini. Ugalj čini oko 27 posto proizvodnje električne energije u zemlji.

Kada je u pitanju Rusija, najveća ruska ležišta uključuju rezerve Donjeckii u Moskvi, basene Pečore u zapadnoj Rusiji i basene Kuznjecki, Kansk-Ačinski, Irkutsk i Južni Jakutsk u istočnoj Rusiji. Više od dvije trećine uglja proizvedenog u Rusiji je kameni ugalj, pri čemu su baseni Pečorski i Kuznjecki glavna ležišta kamenog uglja. Bazen Kansk-Ačinski je poznat po ogromnim nalazištima subbituminoznog uglja, dok je rudnik Raspadskaja u Kemerovskoj oblasti najveći rudnik uglja u Rusiji.

Rusija je inače šesti najveći proizvođač i potrošač uglja na svijetu. Proizvela je 420 miliona tona uglja i potrošila 88 miliona tona u 2018. Rusija je također treći najveći izvoznik uglja u svijetu – izvezla je 210 miliona tona uglja u 2018.

Značajne rezerve uglja u Turkiye, Srbiji, BiH…

Na listi prvih 20 država po rezervama uglja još su se našli Indonezija, Turkiye, Novi Zeland, Srbija, Brazil, Kanada, Kolumbija, Češka, Vijetnam i Pakistan.

Od zemalja iz regije jugoistočne Evrope najveće rezerve uglja ima Srbija – oko 8,2 milijarde tona. Potom slijede Bosna i Hercegovina s 2,4 milijarde tona, Albanija 575 miliona, Slovenija 408 miliona, Sjeverna Makedonija 365 miliona i Crna Gora sa 156 miliona tona.

Smanjenje potrošnje plina

Ipak, posljednjih nekoliko mjeseci zbog poremećaja u vezi s dotokom plina iz Rusije i povećanih cijena tog energenta, evropske zemlje raspravljaju o vraćanju elektrana na ugalj.

Glavni cilj vraćanja elektrana na ugalj je smanjenje potrošnje plina. Tako njemački ministar finansija Christian Lindner smatra da se plin umjesto za proizvodnju struje mora štedjeti za potrebe domaćinstava i industrije u nadolazećoj zimi.

“Ne smijemo dopustiti da se plinska kriza pretvori u krizu opskrbe električnom energijom”, rekao je Lindner.

Ministar privrede i energetike Robert Habeck također smatra da se u proizvodnji električne energije treba odreći plina “gdje god je to moguće”.

Prethodna njemačka vlada je 2018. godine, u sklopu dugoročne borbe protiv klimatskih promjena, donijela odluku o potpunom odustajanju od uglja kao izvora energije do najkasnije 2038. godine.

Rasprave o radu nuklearnih elektrana

Kompanije koje upravljaju ostalim elektranama na ugalj također su najavile puštanje u pogon svojih postrojenja.

Prema procjenama analitičara, energetskim kompanijama se isplati ponovno uključenje elektrana zbog visoke cijene električne energije i dovoljne količine uglja na globalnom tržištu.

Njemački mediji su nedavno objavili kako građani Njemačke sve više strahuju da bi Rusija u potpunosti mogla prekinuti dovod plina te zbog toga masovno kupuju grijalice i peći na drva i ugalj.

Ugalj je neobnovljivi izvor energije i fosilno gorivo bez kojeg je teško zamisliti da bi svijet mogao funkcionirati na način na koji funkcionira danas. Ugalj je danas drugi energent u svijetu za proizvodnju primarne energije. Veliku važnost ugalj ima u proizvodnji električne energije, te u proizvodnji čelika i metala.

Iz godine u godinu globalna potreba za energijom raste, najviše u ekonomijama koje se naglo razvijaju i industrijaliziraju, te tako problemi vezani za energetsku sigurnost postaju sve važniji. Ugalj se smatra sigurnim energentom u proizvodnji energije jer su njegove rezerve u svijetu velike, a i cjenovno je prihvatljiviji od drugih fosilnih goriva.