Genocid u Hodžaliju bio je jedan od najsvirepijih i najbrutalnijih zločina u 20. stoljeću, rekao je za Anadolu ambasador Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini i bivši šef azerbejdžanske diplomatije Vilayat Guliyev povodom 32. godišnjice zločina u tom karabaškom mjestu.
Azerbejdžan u ponedjeljak obilježava 31. godišnjicu masakra u Hodžaliju u kojem su 26. februara 1992. godine armenske snage ubile 613 civila i koji se smatra jednim od najtežih masakra počinjenih nad civilnim stanovništvom tokom višedecenijske agresije Armenije na Azerbejdžan.
Ambasador Guliyev za Anadolu je podsjetio na detalje o tom krvavom zločinu.
U noći, 25. februara 1992. godine, nakon artiljerijskog bombardovanja Hodžalija, oružane snage Armenije, uz pomoć 366. pješadijskog gardijskog puka bivšeg SSSR-a, čiju su većinu činili Armeni, zauzela je Hodžali i 5.379 stanovnika grada je nasilno protjerano. Svirepo je ubijeno 613 ljudi, uključujući 63 djece, 106 žena i 70 staraca. Zarobljeno, uzeto za taoce i mučeno ih je 1.275, a 487 je ranjeno. Sudbina 150 zarobljenih, uključujući 68 žena i 26 djece, do danas nije poznata. Akcije oružanih snaga Armenije razorile su porodice. Osam porodica nema nijednog preživjelog člana. Također, 150 djece je ostalo bez jednog roditelja, a 25 bez oba.
Zločin s namjerom i jasnim planom
“To je ostala crna mrlja u historiji čovječanstva koju su planski počinili armenski separatisti. Ovaj proces je počeo i znatno ranije 1988. godine u Armeniji, kada je 300.000 ljudi azerbejdžanskog identiteta protjerano sa teritorije Armenije u kojoj su vjekovima živjeli. Potom je nasilje nad Azerbejdžancima nastavljeno u Karabahu, a najsvirepiji momenat se desio u Hodžaliju. Bio je to zločin koji su armenski separatisti počinili namjerno s preciznim planom izvedbe“, kazao je Guliyev.
Podsjetio je kako su bivši armenski predsjednici otvoreno govorili kako su bili glavni protagonisti tog zločina te je dodao da je treći armenski predsjednik Serzh Sargsyan svojevremeno izjavio da je napad na Hodžali za cilj imao da Armenija pokaže Azerbejdžancima da se ne šali, već da vodi pravi rat s ciljem njihovog progona i iskorjenjivanja iz Karabaha.
Drugi armenski predsjednik Robert Kocharyan je na sjednici Vijeća Evrope kazao da je nemoguće da Azerbejdžanci i Armenci žive na istom mjestu i da je zato izvršen progon azerbejdžanskog stanovništva iz Hodžalija i okolnih sela.
Prvi put u slobodnom Hodžaliju
“Bio je to akt genocida. Mnoge zemlje su usvojile rezolucije kojim su to priznale, uključujući i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Mi od 1992. godine vodimo borbu da svijetu ukažemo i pokažemo na tu činjenicu. Ta borba i dalje traje, ali ove godine je nešto drugačije jer prvi put obilježavamo godišnjicu u oslobođenom Hodžaliju s obzirom da je antiterorističkom operacijom u septembru prošle godine oslobođen i da su se stanovnici Hodžalija počeli vraćati na svoja ognjišta“, kazao je Guliyev.
Ističući da narod Azerbejdžana ne zaboravlja Hodžali i Karabah i da mu je krajnji cilj povratak prognanih u tu regiju, ambasador Guliyev je kazao da se uspjelo u tome i ljudi danas ponovo žive u Hodžaliju i rade na njegovoj obnovi i izgradnji.
Podsjetio je Guliyev da je prošle godine u junu uhapšen jedan od izvršilaca armenskih zločina u Hodžaliju i da je na sudu u Bakuu osuđen na 18 godina zatvora.
“Bio je to jedan od izvršilaca, a ne neka od važnih osoba koje su planirale zločin. Azerbejdžan nastavlja pravnu borbu da pred lice pravde izvede glavne odgovorne za zločine, kao što su Kocharyan, Sarksyan ili Balasanyan“, rekao je Guliyev i dodao da je Armenija prošle godine ratificirala Rimski statut i ušla pod jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda, što će omogućiti procesuiranje najodgovornijih za krvoproliće u Hodžaliju.
Spomenik majkama Srebrenice i Hodžalija
Ambasador Guliyev je kazao da Azerbejdžanci BiH smatraju prijateljskom i bratskom zemljom jer su “nam i sudbine bile slične“.
Naveo je primjer da su Sarajevo i Baku bratimljeni još 1972. godine. Dodao je da narod u BiH u poređenju s mnogim drugim zemljama bolje razumije i više empatije pokazuje prema žrtvama Hodžalija.
Spomenici posvećeni tragediji u Hodžaliju podignuti su u nekoliko gradova Azerbajdžana, uključujući glavni grad Baku, kao i u zemljama kao što su Bosna i Hercegovina, Njemačka, Izrael, Meksiko i Turkiye.
“U Sarajevu smo izgradili i Park prijateljstva u kojem smo na simboličan način postavili spomenik majkama Srebrenice i Hodžalija. Sve praznike i važne datume obilježavamo u ovom parku, pa ćemo tako i u ponedjeljak položiti cvijeće, odati počast žrtvama i održati prigodna obraćanja“, najavio je ambasador Guliyev.
Azerbejdžan će i dalje biti uz BiH
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev je u aprilu prošle godine posjetio Bosnu i Hercegovinu, što je dalo veliki zamah u intenziviranju i jačanju bilateralnih odnosa i saradnje na svim poljima.
“Shodno postignutim dogovorima i sporazumima radimo na jačanju političkih i ekonomskih odnosa, ali i saradnje u oblasti obrazovanja, turizma, kulture i drugih oblasti, uključujući i želju da azerbejdžanski gas dođe u BiH. Azerbejdžan će i dalje biti uz BiH i u skladu s mogućnostima pružati potrebnu podršku, što smo potvrdili i za vrijeme velikih poplava i COVID pandemije“, zaključio je Guliyev.
