Kraj Drugog svjetskog rata obilježili su američki napadi nuklearnim bombama na Japan, tačnije njegove gradove Hirošimu i Nagasaki. To je bio prvi put u historiji da se u ratovanju iskoristilo nuklearno oružje. Kao do tada neistraženo oružje, na dva grada, ali i dobar dio ostatka Japana, dvije američke atomske bombe su ostavile nesagledive posljedice – neprepoznatljive, sa zemlje izbrisane gradove i više od 250 hiljada direktnih i sekundarnih ljudskih žrtava razornih, nuklearnih eksplozija.
Prva bomba kodnog imena ‘Little Boy’ (Mali dječak) bačena je na Hirošimu 6. augusta 1945. godine. Istog dana poginulo je više od 70.000 ljudi, a kasnije se broj žrtava od posljedica atomske bombe povećao na 140.000.
Druga, razornija bomba, bačena je tri dana kasnije, 9. augusta na Nagasaki, grad udaljen blizu 300 kilometara od ranije razorene Hirošime. Bomba koju je SAD nazvao ‘Fat Man’ (Debeljko) na Nagasaki je pala u 11 sati i 2 minute prije podne.
Moć razaranja atomske bombe koja je pala na Nagasaki bila je veća od one koja je bačena na Hirošimu. Poređenja radi, bomba ‘Mali dječak’ je bila bazirana na uraniju, s razarajućom moći 15-16 kilotona TNT-a, dok je ‘Debeljko’ imao približno 21-25 kilotona TNT-a.
Nuklearna bomba bačena na Nagasaki eksplodirala je na blizu 500 metara iznad grada. Imala je formu jajeta, dužine 325 cm (3,25 m), prečnika 153 cm (1,53 m) i težila je 4.650 kilograma.
Odabir ciljeva
Zanimljivo je na koji su način Amerikanci uoči nuklearnih napada odabirali ciljeve. Sastavljen je odbor koji je nominovao četiri grada: Hirošimu, Kokuru, Niigatu i Kyoto. Međutim, Kyoto je izbačen s liste pod utjecajem Henryja L. Stimsona, američkog državnog sekretara, koji je u tom gradu proveo medeni mjesec prije nekoliko desetljeća i zbog toga ga zavolio. Umjesto Kyota, na popis je tada stavljen Nagasaki.
Međutim, tog 9. augusta 1945. prvobitni cilj američkog napada je bio grad Kokura, ali zbog velike oblačnosti i nepogodnih vremenskih prilika, avioni su nastavili prema Nagasakiju. Bombe su bačene na taj grad, iako je oblačnost bila još veća.
Pretpostavlja se da je od posljedica napada u ovom gradu poginulo blizu 75.000 ljudi, u direktnom napadu ili nekoliko dana kasnije.
Sjedinjene Američke Države htjele “brz završetak rata”
Iako američki službeni stav glasi da je do atomskog bombardiranja moralo doći jer bi invazija na Japan uzela prevelike žrtve, neki historičari tvrde da je SAD htio brz završetak rata da bi na taj način izbjegao sovjetski prodor na istok.
Lideri Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država, premijer Winston Churchill (kasnije Klement Attlee), generalni sekretar CK KPSS Josif Staljin, predsjednik SAD-a Harry S. Truman, sastali su se krajem jula te 1945. godine na konferenciji u Potsdamu, u okupiranoj Nemačkoj.
Japanci su 9. jula 1945. uputili molbu za početak pregovora o primirju, a kao jedan od rezultata Potsdamske konferencije saveznici su dali Japancima ultimatum za bezuvjetnu kapitulaciju, no japanski premijer Kantaro Suzuki 27. jula ga odbacuje.
Potom Amerikanci 6. augusta bacaju prvu atomsku bombu na Hirošimu, a tri dana poslije, na Nagasaki. Kako bi spriječili i moguće treće bombardiranje, Japanci 2. septembra 1945. potpisuju bezuvjetnu kapitulaciju, čime je završen Drugi svjetski rat. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života.
Prema procjenama Japana iz 1968, 250.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja - kao što su rak i leukemija, tako da niko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe.
Gradonačelnik Nagasakija: Nuklearno oružje je "stvarna i aktuelna" prijetnja
Nuklearno oružje predstavlja "stvarnu i aktuelnu" prijetnju otkako je Rusija napala Ukrajinu, rekao je gradonačelnik Nagasakija u utorak, na 77. godišnjicu atomskog bombardiranja koje je razorilo taj japanski grad.
Dva napada koja su izvele Sjedinjene Države ubrzala su kraj Drugog svjetskog rata i do danas je Japan ostao jedina zemlja koja je bila meta atomskog oružja u vrijeme rata.
Gradonačelnik Nagasakija Tomihisa Taue oglasio je uzbunu na godišnjicu napada na taj grad.
"U januaru ove godine čelnici Sjedinjenih Država, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kine objavili su zajedničku izjavu kojom potvrđuju da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi.
Ali, već sljedećeg mjeseca Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu. Prijetnje nuklearnim oružjem su potresle cijeli svijet. Upotreba nuklearnog oružja nije neutemeljen strah, već stvarna i aktuelna kriza", rekao je gradonačelnik Nagasakija.
Dok se preživjeli iz Nagasakija tihom molitvom prisjećaju svojih najmilijih, proteklih dana svjedočimo potencijalnoj nuklearnoj opasnosti. Ukrajina je država s najviše nuklearnih elektrana na tlu Evrope, a ovih dana Rusi i Ukrajinci međusobno se optužuju za bombardiranje najveće nuklearne elektrane u Evropi Zaporižja, koja se nalazi u južnoj Ukrajini.
