Širom svijeta 1,4 milijarde djece mlađe od 16 godina nema nikakav oblik socijalne zaštite, što ih čini ranjivim na bolesti, lošu ishranu i siromaštvo, pokazuju podaci koje su u srijedu objavile dvije agencije UN-a i britanska dobrotvorna organizacija Save the Children.
Podatke su prikupili Međunarodna organizacija rada (ILO), Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Save the Children.
U zemljama s niskim prihodima, manje od jednog od 10 djece ima pristup dječijim dodacima, naglašavajući značajan disparitet u poređenju s pokrivenošću koju uživaju djeca u zemljama s visokim dohotkom.
"Globalno, 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu, bore se da prežive s manje od 2,15 dolara dnevno, i gotovo milijardu djece koja žive u multidimenzionalnom siromaštvu", rekla je Natalia Winder Rossi, globalna direktorica socijalne politike i socijalne zaštite u UNICEF-u.
"Po sadašnjoj stopi napretka, postizanje ciljeva za siromaštvo iz Ciljeva održivog razvoja je nedostižno. To je neprihvatljivo", rekla je ona.
Rossi je navela da je okončanje siromaštva djece izbor politike koju donose vlade.
Proširenje obuhvata socijalne zaštite djece u borbi protiv siromaštva je ključno, uključujući progresivno ostvarivanje univerzalnih dječijih dodataka, rekla je ona.
Grupe su rekle da su dječiji dodaci vitalna socijalna zaštita namijenjena promoviranju dugoročne dobrobiti djece.
Gotovina ili poreski krediti
Isporučuju se kao gotovinski ili poreski krediti, a dječiji dodaci su neophodni za smanjenje siromaštva, kao i za pristup zdravstvenoj zaštiti, ishrani, kvalitetnom obrazovanju, vodi i kanalizaciji.
Beneficije također podržavaju socio-ekonomski razvoj, posebno u kriznim vremenima.
Mnoga djeca su lišena osnovnih resursa i usluga koje su im potrebne da izbjegnu siromaštvo i stoga su izložena dugotrajnom utjecaju gladi, pothranjenosti i neostvarenog potencijala.
Podaci pokazuju skromno globalno povećanje pristupa dječijim dodacima tokom 14 godina, s 20 posto u 2009. na 28,1 posto u 2023. godini.
Međutim, napredak je bio nejednak. U zemljama s niskim dohotkom, stope pokrivenosti ostaju zapanjujuće niske, na oko 9 posto.
Istovremeno, obuhvaćeno je 84,6 posto djece u zemljama s visokim dohotkom.
Stope pokrivenosti djece u zemljama koje su vrlo osjetljive na klimatsku krizu su za trećinu niže od onih u zemljama koje nisu klasifikovane kao visokorizične.
Osiguranje da djeca budu obuhvaćena socijalnom zaštitom ključno je za njihovu zaštitu od najgorih utjecaja klimatske krize, kaže grupa.
