Mreža terorističke organizacije Fetullaha Gulena (FETO), koja je orkestrirala pokušaj državnog udara 2016, trnovito je pitanje za vanjsku politiku Turkiye.
Fetullah Gulen, koji je svoj kult uspostavio početkom 1970-ih, umro je u nedjelju u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je godinama bio u samoegzilu.
Unatoč opetovanim zahtjevima Ankare i dokazima koje je dijelila o Gulenovim nezakonitim aktivnostima, Washington ga je odbio izručiti. To je narušilo odnose između dva NATO saveznika.
FETO i dalje predstavlja prijetnju međunarodnoj zajednici iz zemalja u kojima upravlja školama i drugim kompanijama.
Gulenova teroristička grupa uspostavila je golemo carstvo obrazovnih institucija, privatnih kompanija, banaka, medija i građanskih udruženja unutar Turkiye i drugih zemalja. Ovo širenje bilo je u centru dugo zacrtanog plana infiltracije i potkopavanja turske vojske, obavještajnih agencija i pravosuđa.
Od neuspjelog državnog udara 2016, u kojem je ubijeno više od 250 ljudi i ranjeno na hiljade, Turkiye je uklonila članove FETO-a iz vladinih institucija. Ankara je također upozorila saveznike da poduzmu slične korake.
Neuspjeli državni udar
U noći 15. jula 2016. tenkovi su prelazili mostove preko Bosfora, a borbeni avioni su pucali na turske civile dok je Turkiye prolazila kroz dramatičan pokušaj državnog udara.
Naknadne istrage su pokazale da FETO stoji iza pokušaja državnog udara koji je imao za cilj rušenje demokratski izabrane vlade.
Pučisti su postavili položaje na strateškim tačkama u Istanbulu i Ankari, uključujući mostove, dok su borbeni avioni u niskom letu prolazili pokraj njih, probijajući zvučne barijere i izazivajući paniku.
Kako je noć odmicala, ključne osobe, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, pozvale su građane na otpor, što je dovelo do široke civilne akcije protiv državnog udara.
Pokušaj državnog udara je na kraju spriječen, ali ne bez značajnih gubitaka i previranja. To je za posljedicu imalo 253 pogibije civila i više od 2.700 ranjenih.
Naknadno su se američke vlasti oglušile na zahtjeve Turkiye za izručenje Gulena, koji je umro u dobi od 82 godine. FETO je koristio SAD kao bazu svojih aktivnosti, odakle upravlja stotinama čarter-škola i nevladinih organizacija.
Globalna mreža FETO-a
FETO ima značajno međunarodno prisustvo, uključujući privatne škole - blizu 150 čarter-škola u SAD-u i bolnice, koje služe kao izvor prihoda za kriminalni kult.
Čarter-škole povezane s FETO-om u SAD-u koriste se i za prikupljanje sredstava jer izvlače dolare američkih poreznih obveznika, zapošljavaju sljedbenike Fetullaha Gulena, a zatim tjeraju FETO-ove nastavnike da značajan postotak svojih prihoda vežu za terorističku grupu.
FETO škole u SAD-u suočene su s pravnim izazovima zbog lošeg finansijskog upravljanja, zloupotrebe javnih sredstava i zbog zloupotrebe procesa useljavanja.
Tokom godina, teroristička mreža je prevarila milijarde dolara novca američkih poreznih obveznika.
Grupa je također djelovala u nekoliko zemalja Evropske unije, uključujući Njemačku. Također je snažno prisutna na Balkanu, u srednjoj Aziji i u nekoliko afričkih zemalja.
Neke od aktivnosti organizacije razotkrile su njene kriminalne namjere.
FETO vara američku vojsku
U istrazi 2020. godine otkriveno je da je član FETO-a u SAD-u bio umiješan u višemilionsku urotu za prevaru Pentagona. Tursko-američki trgovac automobilima, Hurriyet Arslan, povezan s FETO-om u New Jerseyu, izjasnio se krivim na Saveznom sudu za svoju ulogu u međunarodnoj zavjeri za krađu miliona dolara od američkog Ministarstva odbrane.
Američki tužilac Craig Carpenito rekao je da je Arslan, stanovnik Willingboroa i porijeklom iz Turkiye, koji je dobio američko državljanstvo 2011, u zavjeri s turskim državljanima 2018. ukrao novac iz ugovora Ministarstva odbrane vrijednog više od 23 miliona dolara za aviogorivo koje će isporučiti kompanija u Južnoj Koreji.
Škole kao regrutacioni tereni
FETO je koristio škole da regrutuje i indoktrinira mlade ljude jer je izgradio kult oko Gulena.
U Turkiye, FETO cilja na siromašne porodice kako bi proširio svoju agendu, dok se u drugim zemljama fokusira na utjecajne porodice kako bi slale svoju djecu u njegove škole.
Procjenjuje se da je blizu 1.000 obrazovnih institucija u vlasništvu i pod upravom FETO-a širom svijeta. Učenike kojima je ispran mozak u ovim školama i domovima organizacija pomno prati čitav život.
Teroristička grupa je poznata po tome što utiče na svoje sljedbenike i donosi ključne odluke u vezi s njihovim ličnim i profesionalnim životima.
A ako to nije dovoljno, onda bi slučaj iz 2021. koji uključuje seksualno zlostavljanje djece u školi povezanoj s FETO-om u Orlandu, SAD, trebao biti dovoljan da uznemiri sve. Direktor Orlando Science Charter škole uhapšen je jer nije prijavio seksualno zlostavljanje policiji i pokušao da zataška stvar.
Opasni kult: Tajna mreža
"Grupa koristi tajne tehnike za održavanje discipline, komunikacije i anonimnosti", kažu turski dužnosnici.
Članovi FETO-a obećavaju apsolutnu odanost Gulenu i koriste šifrirane aplikacije poput ByLocka i Tanga za koordinaciju aktivnosti. Iste aplikacije korištene su tokom pokušaja državnog udara u Turkiye 2016.
Oni također koriste novčanice od jednog dolara s određenim serijskim brojevima kao simbole ranga i komuniciraju putem kodnih imena.
Zagonetne poruke FETO-a često su skrivene u Gulenovim javnim govorima, omogućujući organizaciji da djeluje pod krinkom vjerskih aktivnosti.
Ova tajnovitost otežava obavještajnim agencijama praćenje njihovih akcija, naglašavajući opasan utjecaj grupe, posebno unutar državnih institucija. Turkiye je pozvala međunarodnu zajednicu da prepozna sigurnosne rizike koje predstavlja FETO.
FETO bjegunci
Široko rasprostranjeni krivični postupci koje je Ankara vodila u posljednjih nekoliko godina gotovo su desetkovali FETO unutar Turkiye.
Turske vlasti uhapsile su hiljade članova FETO-a, ali stotine su također uspjele pobjeći iz Turkiye u SAD i evropske zemlje.
Koordinirani i ustrajni napori s turskim stranim misijama pomogli su razotkriti pravi cilj FETO-a i njegovu kultnu prirodu dužnosnicima drugih zemalja.
Gotovo 136 osoba iz 31 zemlje izručeno je Turkiye ili deportirano iz zemalja domaćina na zahtjev Ankare.
Prema turskim zvaničnicima, vjeruje se da blizu 16 posto odbjeglih članova FETO-a boravi u SAD-u, a 23 posto u Njemačkoj.
Ubistvo ruskog ambasadora
Bivšeg ruskog ambasadora u Turkiye Andreja Karlova ubio je policajac koji nije bio na dužnosti, Mevlut Mert Altintas, u Ankari 19. decembra 2016.
Gulen, koji je živio u američkoj državi Pennsylvania nakon što je napustio Turkiye s lažnim pasošem 1999. godine, bio je povezan s atentatom.
Turske vlasti su naglasile da je atentat bio čin provokacije s ciljem sabotiranja odnosa između Turkiye i Rusije.
Taj incident se kasnije povezivao i s FETO zavjerom da se pokrene rat između Turkiye i Rusije.
