Nekoliko historijskih građevina u južnoj turskoj pokrajini Hatay, poznatoj kao dom civilizacija, oštećeno je zbog jakih zemljotresa koji su pogodili zemlju 6. februara.
U okrugu Altinozu u Hatayu, historijska grčka pravoslavna crkva, za koju se procjenjuje da je stara 700 godina, ostala je u ruševinama nakon katastrofe.
Od crkve je ostao samo zvonik, dok joj se plafon urušio, a većina zidova također je uništena.
Ibrahim Cilingir, potpredsjednik crkvene fondacije, rekao je za novinsku agenciju Anadolu da je struktura upravo bila restaurirana 2020. godine i da su se u njoj održavale molitve sve do februarskih zemljotresa.
“Crkvu smo obnovili prije tri godine. Zaista smo uložili mnogo truda u to”, dodao je. “Bila je veoma lijepa i zaista vrijedi vidjeti crkvu koja stoji još od njenog osnivanja. Nažalost, uništena je nakon zemljotresa”, rekao je on.
“Rušenje crkve zaista je uznemirilo ljude. Nadam se da ćemo obnoviti ovu crkvu zajedno s državom”, rekao je Cilingir apelujući na vlasti Turkiye i druge donatore za podršku u obnovi bogomolje za pravoslavne kršćane.
Dok su vlada i stručnjaci za baštinu uspjeli očuvanju mnogih drugih historijskih građevina, sam obim razaranja mogao bi značiti da će restauracija trajati duže, s davanjem prioriteta stambenom zbrinjavanju miliona ljudi koji su raseljeni.
Dvorac Bagras, Mahremiye džamija
Neki dijelovi dvorca Baghras ili Bagras koji se nalazi na putu Antakya - Iskenderun u Hatayu i za koji se smatra da su ga zbog njegovog strateškog položaja koristili Bizantinci, križari i Rimljani, također su uništeni u zemljotresima.
Nizamettin Senal, seoski poglavar naselja Otencay u okrugu Belen, rekao je za Anadolu Agenciju da je historijski zamak oštećen nakon zemljotresa.
“Trenutno se ne može posjetiti, plašili biste se da se na vas sruši tokom posjete”, rekao je Senal.
Historijska džamija Mahremiye u Antakyi, koja ima dva rotirajuća stuba nazvana “skale zemljotresa“ desno i lijevo od mihraba ili molitvene niše, također nije uspjela preživeti zemljotrese.
Od 600 godina stare džamije ostao je samo ulaz u obliku tunela, odmah ispod munare, čiji se veći dio srušio u prvom zemljotresu, izmjerene jačine 7,7 po Richteru.
Nuh Gokoglu, koji već tri i po godine radi kao imam u džamiji, rekao je za Anadoliju da je džamija sagrađena između 1400. i 1450. godine.
“Legenda kaže da imam na svakom namazu okreće stubove desno i lijevo od mihraba, a može se unaprijed znati, ukoliko se stubovi ne okreću, da je time ravnoteža džamije narušena i da su u skladu s tim mjere opreza preuzete”, rekao je on.
“Ovi stubovi su napravljeni kako bi se osigurala sigurnost zajednice, vjerskih službenika i vlasnika radnji te ih obavijestila o svakoj opasnosti. Međutim, u prvom zemljotresu džamija je potpuno uništena”, dodao je.
Gokoglu je rekao da je od Ministarstva kulture i turizma Turkiye saznao da će takve džamije, koje su registrovano kulturno dobro, biti obnovljene u najkraćem mogućem roku.
Preživjele gradnje
Međutim, akvadukt iz rimskog perioda i kuće oko njega u Antakyi ostali su nesrušeni.
Poznato da ga je izgradio rimski car Trajan u 2. vijeku, akvadukt visine oko 20 metara i širine 2,5 metra danas služi kao most.
Mehmet Saganak, koji ima kuću u blizini akvadukta, rekao je za Anadoliju da historijski most i okolne kuće nisu ozbiljno oštećeni u zemljotresu.
“Naše kuće su stare 65-70 godina. Historijski akvadukt u našem susjedstvu i dalje stoji uprkos zemljotresima”, rekao je Saganak i dodao da su objekti na njihovom području izgrađeni na kamenoj površini.
Turkiye i Siriju potresla su dva zemljotresa 6. februara, u kojima je poginulo više od 50.000 ljudi, pri čemu su uništeni kompletni gradovi.
