Turska Vrhovna izborna komisija (YSK) tvrdi da je izborni proces u zemlji, uključujući ubacivanje glasačkih listića i njihovo brojanje, "transparentan" i "osiguran" bez prostora za manipulaciju.
Objašnjenje izbornog procesa od najvišeg izbornog tijela uslijedilo je nakon što su kritičari doveli u pitanje sistem glasanja – bez pružanja ikakvih dokaza.
U prvom krugu glasanja 14. maja, ni sadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan niti njegov najbliži rival Kemal Kilicdaroglu nisu osigurali 50 posto plus jedan cenzus potreban za pobjedu u predsjedničkoj trci.
Predsjednička trka će sada biti riješena u drugom krugu 28. maja. YSK je pokazao da je Erdogan dobio 49,52 posto glasova, skoro pet bodova više od Kilicdarogluovih 44,88 posto. Treći kandidat Sinan Ogan dobio je 5,17 posto glasova, dok je Muharem Ince, koji se povukao iz trke, dobio 0,43 posto glasova.
Pošto nijedan kandidat nije dobio potpunu većinu, postao je neophodan drugi krug glasanja između dva dobitnika najviše glasova, kako je navedeno u izmijenjenom Ustavu iz 2017. godine. Drugi krug bi bio prvi u izbornoj historiji zemlje.
U intervjuu za CNN, predsjednik Erdogan je to opisao kao "novo iskustvo za tursku demokratiju", predviđajući da će se "moj narod pojaviti za jaku demokratiju" na dan izbora.
U međuvremenu, parlament je ostao pod kontrolom Erdoganove AK partije i njegovih saveznika. Sa 100 posto zbrojenih glasova, predviđa se da će Partija pravde i razvoja (AK partija) i njen Narodni savez osvojiti najmanje 323 mjesta u parlamentu od 600 mjesta.
CHP i njegov Nacionalni savez osvojili su najmanje 212 mjesta, dok su druge manje stranke osvojile ukupno 65 mjesta.
„Izbori 14. maja su bili transparentni“
Uoči drugog kruga glasanja, predsjednik YSK Ahmet Yener osudio je navode o neregularnostima glasanja, rekavši da su "neosnovane" i "s namjerom da obmanu javnost", dodajući da je sistem organizacije "transparentan".
“Ne treba vjerovati neosnovanim optužbama koje se dijele na društvenim mrežama. Proces se odvija na transparentan način.” Nakon izbora održanih 14. maja, pristalice glavne opozicione CHP uložile su pritužbe zbog navodnih "nepravilnosti" u najmanje 7.094 glasačke kutije, uključujući 2.269 u vezi s predsjedničkom trkom. Još 4.825 glasačkih kutija također je dobilo primedbe CHP na prebrojavanje u parlamentu.
Međutim, optužbe o nepravilnostima od strane opozicije nastale su zbog sistemske greške CHP-a, prema Turskom centru za borbu protiv dezinformacija.
„Kada se ispita navodna tema, jasno se vidi da pogrešni podaci ne pripadaju sistemu YSK, već sistemu Republikanske narodne partije“, navodi se u saopštenju organizacije.
“S druge strane, glasovi su ispravno napisani u navodnim zapisnicima glasačkih odbora, ali je sistem CHP-a pogrešno unesen.”
Nakon prigovora i ponovnog brojanja, zaključeno je da je AK partija osigurala još jednog poslanika u centralnoj turskoj provinciji Isparta.
Greška u sistemu snimanja CHP-a
YSK je saopštio da je riješio nepodudarnosti koje je istakla opozicija, a ti problemi su vjerovatno rezultat grešaka u zapisima CHP-a, a ne rezultata izbornog tijela. Yener, šef YSK, također je rekao da je izborno tijelo "podijelilo proces" s predstavnicima stranke "u svim fazama, iz trenutka u trenutak".
U procesu je zastupljeno najmanje pet različitih strana. “Kopiju izvještaja o rezultatima glasačkih kutija dobili su predstavnici relevantnih političkih partija, predsjednički kandidati i posmatrači političkih partija”, rekao je on.
"Slike prikazane na društvenim mrežama nemaju nikakve veze sa YSK", rekao je on, odgovarajući na optužbe o manipulaciji brojanjem glasova objavljene na internetu.
Predstavnici stranaka također imaju pravo žalbe na rezultat glasova i iznošenje dokaza u slučaju moguće prevare u prebrojavanju.
Kompjuterski sistem SECSIS koji koristi YSK za glasanje i prenošenje izbornih rezultata koristi „visok nivo“ sigurnosnih mjera „smišljenih da spriječe bilo kakve sigurnosne prijetnje koje negativno utiču na međunarodni ugled naše zemlje“.
Međunarodni posmatrači hvale izborni proces
Proces glasanja na dan izbora takođe je dobio pohvale od nezavisnih posmatrača izbora iz Evrope.
U saopštenju objavljenom nakon opštih izbora 14. maja, posmatrači iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) i Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PSSE) pohvalili su izborni proces, rekavši da je visoka izlaznost broja birača je bio jasan pokazatelj “jakog demokratskog duha”.
Tokom svoje historije, turski birači su velikom većinom učestvovali u izbornom procesu, uprkos povremenim političkim potresima, uključujući nekoliko puča.
Od 1950. godine prosječna izlaznost birača je bila preko 82 posto, prema javnim podacima.
Kako se politička retorika nastavlja intenzivirati uoči drugog kruga, šef YSK Yener uvjeravao je skeptike u javnosti da se rade svi procesi kako bi se osigurao integritet glasanja i osiguralo da se glasovi tačno odraze na konačni rezultat.
