Ako ste mislili da je "doomscrolling" (kontinuirano traženje tužnog, zastrašujućeg ili negativnog sadržaja na društvenim mrežama) opasan, ima još loših vijesti koji se odnose na one koji su "zalijepljeni" za svoje pametne telefone.
Oxford Languages proglasio je “brain rot” za riječ 2024. godine, potkrepljujući rastuću globalnu zabrinutost zbog kognitivnih posljedica beskrajne digitalne upotrebe vremena. Riječ je odabrana nakon internetske ankete u kojoj je sudjelovalo više od 37.000 učesnika.
"Brain rot" se odnosi na jednu od pojava koje percipiramo kao opasnosti virtualnog života kao i na način na koji upražnjavamo svoje slobodno vrijeme
Upotreba termina povećala se za 230 posto između 2023. i 2024. godine, jer se sve više ljudi borilo s efektima beskonačnog listanja sadržaja na mreži.
„Riječ godine je jedinstven način da primijenimo i podijelimo svoju jezičku ekspertizu, razmišljamo o godini i uključimo ljude širom svijeta u evoluirajuću prirodu jezika“, kaže Katherine Connor Martin, produkt-menadžerica za Oxford Languages.
Oksfordska službena definicija objašnjava “brain rot” kao “navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno posmatrano kao rezultat prekomjerne potrošnje materijala (sada posebno online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili neizazovnim”.
Martin je za TRT World objasnila kako ove godišnje selekcije bilježe kulturne trenutke.
„Od 'selfija' (2013) do 'vakcine' (2021) i 'goblinskog moda' (2022), prethodni pobjednici služe kao vremenska kapsula, odražavajući raspoloženja i razgovore društva”, kaže ona.
Mladi ljudi na TikToku i drugim platformama prihvatili su taj izraz, često ga koristeći samoreferencijalno kako bi opisali svoje vlastite medijske navike.
„Riječ godine ima za cilj da uhvati dinamičnu i promjenjivu prirodu jezika; historijski gledano, mladi su često bili pokretači lingvističkih inovacija, a to se nastavlja i danas, uz dodatak internetskih kanala koji mogu ubrzati širenje i usvajanje novih riječi i upotreba”, objašnjava Martin za TRT World.
Ona dalje naglašava kako su digitalni prostori dugo utjecali na evoluciju jezika.
„Još u doba vrhunca Usenet novinskih grupa 1980-ih i 1990-ih, vidjeli smo – gotovo u stvarnom vremenu – kako online zajednice svih uzrasta oblikuju svoje vlastite rječnike, koji potom ulaze u svakodnevnu upotrebu”, objašnjava ona.
Casper Grathwohl, predsjednik Oxford Languagea, povezao je ovogodišnji izbor sa širim društvenim promjenama.
"Kada se osvrnemo na oksfordsku riječ godine u protekle dvije decenije, možete vidjeti rastuću preokupaciju društva kako se razvijaju naši virtuelni životi, način na koji internetska kultura prožima veliki dio onoga što jesmo i o čemu pričamo", rekao je.
Termin "brain rot" pojavio se kao pobjednik među drugim kandidatima, uključujući "demure", "slop", "dynamic pricing,", "romantasy" i "lore", učvrstivši svoje mjesto kao odraz digitalne kulture i jezičnih promjena koje definiraju 2024. godinu.
"Intelektualno propadanje"
Razgovor se proteže dalje od kritike na društvenim mrežama - američki centri za mentalno zdravlje sada nude smjernice za identifikaciju i prevenciju "intelektualnog propadanja".
To je također postalo poziv na okupljanje zabrinutosti zbog štetnih efekata prekomjernog vremena ispred ekrana i sadržaja niskog kvaliteta.
Mnogi kritičari tvrde da takve navike mogu naštetiti fokusu, kreativnosti i mentalnom blagostanju, posebno među mlađim korisnicima.
Istraživanje Instituta Newport otkrilo je da produženo izlaganje trivijalnom ili uznemirujućem internetskom sadržaju može pogoršati anksioznost i depresiju.
Ovaj fenomen povezuje se s kritikom Henryja Davida Thoreaua u Waldenu, gdje je 1854. skovao termin "trulež mozga" kao metaforu za intelektualni pad društva.
Thoreau je kritizirao tendenciju da se kompleksnost devalvira u korist jednostavnosti, koju je vidio kao pokazatelj šireg opadanja intelektualnih napora: „Dok Engleska nastoji izliječiti trulež krompira, niko neće nastojati da izliječi trulež mozga – koji se toliko pojavljuje šire i kobnije?”
Iako je Thoreauova metafora ciljala na površne ideje njegovog vremena, njena moderna upotreba pojačava njegove strahove u digitalnom dobu.
Ovaj izraz sada odražava borbu jedne generacije s ogromnom količinom trivijalnog ili štetnog sadržaja na mrežama.
“Nemoguće je predvidjeti da li će ove vrste riječi i fraza imati postojanost; mnoge se mogu registrovati kao promašaji ili trendovi, dok druge odolijevaju testu vremena“, primjećuje Martin.
“Međutim, naš uvid u jezik u posljednje dvije decenije naglašava koliko su utjecajna tehnologija, a potom i online kultura, oblikovale jezik koji koristimo danas.”
