Švedska vojska je u ponedjeljak zabranila svom osoblju da TikTok aplikaciju kineskog vlasništva instalira na službene uređaje, pridruživši se nekoliko drugih zapadnih zemalja i vladinih agencija u suzbijanju vrlo popularne aplikacije za razmjenu videa kratkog formata.
U proteklih nekoliko sedmica, SAD, Evropska komisija, Nizozemska, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Francuska, pa čak i Novi Zeland zabranile su aplikaciju na radnim uređajima zbog straha od prikupljanja korisničkih podataka od komunističke vlade u Pekingu.
Primarna zabrinutost koju su pokrenule vlade koje zabranjuju TikTok je da bi kineska vlada mogla koristiti te korisničke podatke za širenje dezinformacija.
Kako zabrana raste, BBC je zatražio od svog osoblja da instalira aplikaciju na korporativnim uređajima samo ako za to postoji “opravdan poslovni razlog”.
Ranije ovog mjeseca, danska DR postala je prva nacionalna televizija koja je zabranila aplikaciju na radnim uređajima osoblja.
TikTok koji je u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, dostupan je u više od 150 zemalja i procjenjuje se da ima milijardu aktivnih korisnika. Za poređenje, Facebook ima korisničku bazu od 2,9 milijardi, a YouTube 2,2 milijarde korisnika.
Loš marketing
Matt Navarra, stručnjak za društvene mreže i industrijski analitičar, kaže za TRT World da Zapad nije zabrinut zbog toga što aplikacija prikuplja korisničke podatke i informacije o uređaju jer to nije jedinstveno za TikTok, to rade i druge platforme društvenih medija na sličan način.
Za SAD i druge zapadne zemlje, zabrinutost proizlazi iz jednostavne premise da kineska vlada potencijalno može koristiti aplikaciju kao alat za propagandu ili za prikupljanje informacija o značajnim pojedincima, posebno na istaknutim pozicijama u vladi i globalnim kompanijama.
“Ovo (prijetnja pretragom podataka) ne odnosi se na druge matične kompanije društvenih medija sa sjedištem u SAD-u, kao što su Meta i Twitter”, dodaje on. “TikTok je uhvaćen kako radi stvari koje su povećale sumnju ljudi u platformu. Naprimjer, praćenje lokacije novinara BuzzFeeda i Financial Timesa u SAD-u.” Iako je TikTok tvrdio da je otpustio svoje “loše zaposlenike“ koji su prikupljali korisničke podatke, ipak to nije bilo dovoljno da umiri Zapad. Kineska vlada je odvojeno demantovala da je ikada tražila od kompanija da joj predaju podatke prikupljene u inostranstvu.
“Ovo je bio veoma loš marketing, iako TikTok te ljude naziva lošim radnicima koji su djelovali na svoju ruku”, kaže on. „Ove inicijative imaju efekat grudve snijega i vjerovatno ćemo vidjeti još mnogo zemalja i velikih organizacija poput BBC-ja kako uvode neku vrstu ograničenja za svoje osoblje, posebno ako SAD odluči nastaviti sa zabranom u cijeloj zemlji.”
“Konfrontacija u stilu Hladnog rata“
Geopolitički analitičar Geoffrey Miller smatra da bi mogle postojati “neke legitimne sigurnosne zabrinutosti“ u vezi sa upotrebom TikToka u određenim okolnostima, mada zemlje moraju imati čvrste dokaze o bilo kakvoj zloupotrebi podataka. Miller kaže da aplikacija privlači veću pažnju dijelom zbog svog uspjeha i popularnosti kod mlađe publike.
Ali smatra da se odluke o zabranama moraju donositi na principijalnoj osnovi, a ne zato što su uspješne, ili tek kada postanu uspješne. „Zapadne zemlje i kompanije također imaju koristi od konkurencije koju pružaju aplikacije poput TikToka“, dodaje on.
Prema Milleru, rastuća popularnost TikToka izazvala je tehnološki rat u sjenci između dvije supersile dok se geopolitičke tenzije postaju sve intenzivnije između Kine i SAD-a. On kaže da se ovaj rat vodi na nekoliko nivoa, uključujući i zabranu SAD-a da prenese tehnologiju proizvodnje poluprovodnika u Kinu.
„Zauzvrat, ovi potezi će vjerovatno samo podstaći odlučnost Kine za većim samopouzdanjem i smanjenjem saradnje sa Zapadom. Postoje paralele sa 'svemirskom trkom' između SAD-a i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata”, kaže on. “Na kraju, ova nova tehnološka bitka između Kine i SAD-a samo će nas odvesti dalje na stazu sukoba u stilu Hladnog rata koji bi većina radije izbjegla.”
Navarra također smatra da bi kampanja protiv TikToka zaoštrila političke i komercijalne odnose između dvije ekonomske supersile jer je TikTok jedan od najvećih kineskih izvoznih proizvoda s uspješnim pričama u svijetu tehnologije. „Ukoliko SAD implementira toliko restrikcija i ograničenja ili ovim potencijalno pokušava natjerati ByteDance da proda TikTok, kineska vlada neće pozitivno gledati na to“, dodaje Miller.
SAD se udvostručuje
Prošlog mjeseca, Bijela kuća je obavijestila savezne agencije da imaju 30 dana da uklone aplikaciju s uređaja u vlasništvu vlade. Neke institucije, kao što su ministarstvo odbrane, domovinska sigurnost i država, već imaju ograničenja.
“Biden-Harrisova administracija je uložila velika sredstva u odbranu digitalne infrastrukture naše zemlje i suzbijanje pristupa stranih protivnika američkim podacima”, rekao je Chris DeRusha, federalni glavni službenik za sigurnost informacija, navodeći da su smjernice dio tekućih inicijativa administracije da zaštiti digitalnu infrastrukturu zemlje i garantuje privatnost i sigurnost građana.
Usred rastuće globalne zabrinutosti oko ove društvene platforme, izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew svjedočio je prošle sedmice pred Komitetom za energetiku i trgovinu Zastupničkog doma, gdje su američki zakonodavci agresivno ispitivali Chewa zbog njegovih navodnih veza s kineskom vladom i prakse sigurnosti podataka kompanije.
Chew je, u više od pet sati svjedočenja, više puta negirao da je matična kompanija aplikacije ByteDance u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade i tvrdio da je to privatna kompanija.
