“Onaj ko zaista voli prirodu, posvuda će naći ljepotu”, za života je govorio istaknuti slikar Vincent van Gogh čije je slavno remek-djelo “Zvjezdana noć” u park prirode rekonstruisao Visočanin Halim Zukić.
12 kilometara od autoputa A1 prostire se 70 hektara Zukićeve zemlje, koju on uređuje već dvadeset godina. 2018. godine idejni tvorac ovog sasvim novog, zemljanog umjetničkog djela bio je inspirisan tragovima traktora u polju, koji su ga podsjetili na slavno Goghovo djelo.
“Momenat kada sjedim ovdje i na livadama koje u tom trenutku hortikulturno uređujemo prepoznajem tragove točkova koji me podsjećaju na spiralu s umjetničke slike”, ispričao je Zukić za TRT Balkan.
Tu počinje budućnost za njega i u narednih šest godina gradi impresivni arboretum po uzoru na Goghovu sliku, a ovaj prostor koji se još uvijek gradi i nadograđuje nazvao je “Starry night retreat”.
“Mogli bi reći banalnost ili sudbina”, priča Zukić dok posmatra vlastito umjetničko djelo i nastavlja:
“Kasnije ću saznati da je to slika koja ima drugačije značenje od ostalih. Motiv slike je noćno nebo koje prikazuje jedanaest zvijezda, sunce i mjesec i jedno selo ispod. Noćni prizor. Rekli bi apsurdna stvar. Ne može sunce biti na noćnom nebu. Međutim, on (Van Gogh) je preslikao san Jusufa alejhiselama. Priča o Jusufu alejhiselamu je prije svega priča o nepriznavanju. Eh, mislim da se Van Gogh u jednom momentu osjetio slično. On je bio svjestan svoje vrijednosti i svog kvaliteta, a sigurno nosio traumu tog jednog generalnog nepriznavanja. Eto, posthumno je došao do zvijezda, i ovo što mi danas radimo je svojevrsni omaž Van Goghovom stvaralaštvu.”
Na samom početku izgradnje ovog parka bilo je potrebno odabrati kulturu koja će doprinijeti preslikavanju “Zvjezdane noći” na zemljanu površinu. Zukić se odlučio za lavandu, a kaže da je bio izazov pronaći tu paletu boja jer su pokušali slijediti šest ljubičastih koje je Van Gogh koristio na svojoj slici.
“S lavandom smo potrefili sto posto. Imamo je oko 130 hiljada grmova. Imamo nekoliko desetina hiljada grmova iz palete ljekovitog, aromatičnog, začinskog bilja. Imamo stabala nekih vrsta koje nisu baš ovdje (dominantne), tipa javorova. Donijeli smo dolje javorova, lipa, brijestova”, objašnjava on.
Također, naglasio je da će park biti sve ljepši i ljepši kako biljke budu rasle.
“Danas je to ipak jedan park koji ima glavu i rep. Nije još uvijek dovršen. Mi smo još uvijek gradilište. Možda smo najljepše gradilište na svijetu.”
Boje, zvuci, mirisi. Dakle, mjesto gdje se napajaju ljudska čula. Eto, tako ga ja vidim.
Zukić svoj park opisuje kao jednu veliku bebu koja će uvijek tražiti pažnju i održavanje. Zbog toga nastoji da park postane samoodrživ, a pružanje usluga ne očekuje prije proljeća naredne, 2025. godine. Uprkos tome, kaže da "posjetioci dolaze, obilaze to naše gradilište".
“Bit će tu mnogo zabave, bit će ugostiteljstvo, u konačnici bit će tu i prenoćišni kapaciteti”, kaže Zukić, ali naglašava kako u svemu tome nastoje maksimalno sačuvati netaknutu prirodu u okolini.
“Stavljamo akcenat na interakciju s prirodom, ali također da kroz to ostvarimo i interakciju s umjetnošću, a i s našom historijom. Mi ovdje, recimo, planiramo art zonu. To je poseban prostor namijenjen za umjetnike. Mi ćemo pozvati u jednom momentu umjetnike, kako naše tako i strane, da ovdje dođu i uz našu podršku rade svoje instalacije”, objašnjava.
Zukić ovaj prostor u budućnosti vidi kao jedan veliki muzej na otvorenom i kao prostor gdje će djeca imati časove i edukacije, te razvijati ljubav i odnos prema prirodi. On također smatra da ovaj park može biti okosnica za razvoj turizma u regionu poznatom po poljoprivredi.
“Ovo zaista treba biti projekat koji će razviti ovaj region. Vidim ovaj region kroz neko vrijeme kao neku malu Provansu, s puno lavande na sve strane, s puno pansiona i sadržaja i vidim ga kao izletište svih okolnih gradova.”
“Boje, zvuci, mirisi. Dakle, mjesto gdje se napajaju ljudska čula. Eto, tako ga ja vidim”, zaključio je Zukić.
