Intervencijama na Izborni zakon BiH i Ustav FBiH, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je više zakomplikovao situaciju nego što je napravio prohodnost u Domu naroda Parlamenta FBiH da se napravi vlast, rekao je u intervjuu Zukan Helez, potpredsjednik SDP-a BiH i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"Čovjek sam koji ima iskustva na svim nivoima vlasti i rijetko ko u Bosni i Hercegovini se razumije u Ustav i formiranje vlasti na svim nivoima od kantona do BiH, a sve sam to prošao. Sve mi je jasno, osim ovoga što je nametnuo visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt. Volio bih da znam ko su njegovi savjetnici. Ne vjerujem da je on to uradio. On je taj ko je konačnu odluku donio, ali neko ga je jako loše nasavjetovao. Zar nama treba pored ovoliko parlamentaraca, pored ovoliko nivoa vlasti da sada još enormno povećamo Dom naroda Parlamenta FBiH. Jer, kada vidite koliko košta jedan zastupnik na federalnom nivou, to je bruto 6.000-7.000 KM na mjesečnom nivou. To je čak i više, i do 10.000 KM, kada uzmete u obzir prenoćište, putovanja... Kada se tome doda novih i novih zastupnika, jasno je koliko to košta", kaže Helez.
Smatra da je intervencija Schmidta njegova greška.
"Došao je čovjek koji nije imao radno mjesto u Njemačkoj, koji je završio, a ako uzmemo ko ga je imenovao, odnosno bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je također u penziji, a i sam je također pred penzijom, došao je u BiH i nametne neke strašne stvari. Poslije ode odavde. Svi ćemo biološki nestati za nekih 10, 20 godina, a generacije poslije nas ostaju s problemima. I to naše generacije i generacije. Da sam na njegovom mjestu, nikada se ne bi upustio u tako složene stvari kao što je ovo nametnuo", ističe Helez.
Navodi da na pitanje članova Centralne izborne komisije BiH da Ured visokog predstavnika u BiH pojasni kako da se imenuju, na koji način, delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, još nisu dobili konačno tumačenje.
"Prvo su dobili neko nesuvislo objašnjenje koje ništa ne znači, po kojem mogu to uraditi. Sada ne znaju ni dalje kako to sve uraditi i kako iz kojeg kantona. Ono što sam vidio, nije to još dostupno javnosti, jer ne znaju do kraja ni oni, ima da se imenuju predstavnici srpskog naroda iz svakog kantona, pa onda primjerice dva iz Unsko-sanskog... Potpuno se zanemario popis stanovništva. Tako iz Zapadnohercegovačkog kantona se predlaže da Hrvati imenuju šest delegata, iako ih više živi na nekim drugim prostorima. Jer, ako taj broj šest podijelimo s brojem stanovnika u Zapadnohercegovačkom kantonu, onda je oštećen Tuzlanski kanton, jer tamo imamo Hrvata u Tuzli, u Živinicama, Srebreniku... I to nije baš toliko kada se podijeli sa šest, samo disproporcija za Tuzlanski kanton. Mislim da je oštećen i Sarajevski kanton, Srednjobosanski kanton... Ili, recimo, Bošnjaka iz Srednjobosanskog kantona u Domu naroda Parlamenta FBiH treba da bude jedan, a njih je više za 65 posto nego Hrvata. Pri tome, Hrvata idu četiri kao delegati. Dakle, potpuno neka nesuvisla odluka. Ne znam ko mu je to rekao i na koji način", kaže Helez.
Korupcija u sistemu javnih nabavki
Govorio je i o tome kako pomiriti građanski i nacionalni koncept BiH kroz izmjene Izbornog zakona BiH i provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
"Mislim da je to u onoj državi bilo fantastično riješeno, u BiH. Uzmimo primjer FBiH. Premijer ako je ove četiri godine iz bošnjačkog naroda, naredne treba da bude četiri iz hrvatskog ili srpskog naroda. To je pomireno građansko i etničko. Zaštićeni ste etnički, a nemate jedan+jedan+jedan. Sada imamo sve troje, šta god se krene, po troje je. Ili da kažemo da se to rotira da je premijer Bošnjak jedan mandat, predsjednik suda Srbin, a predsjednik Parlamenta Hrvat. I onda se rotira naredni ciklus. To se lijepo može u Ustavu FBiH, ali i BiH staviti. Može se zadržati da se biraju članovi Predsjedništva BiH, odnosno može se izvesti da Hrvati dominantno biraju hrvatskog člana. Ali, ne možeš biti član Predsjedništva BiH da ostala dva naroda ti ne dadnu određeni procenat. Jer, Dragan Čović, ako bude izabran, da uzmemo njega kao primjer, kao član Predsjedništva BiH, moram i ja imati priliku da za njega glasam, jer je on i moj predsjednik. Ne predstavlja on narod. Nije to neki savez naroda. On predstavlja BiH. On predstavlja i mene i sve ostale. Da i mi odlučujemo ko će biti od tih Hrvata. A, neka dominantno Hrvati odlučuju, ali da se pita i Bošnjaka i Srbina. Onda bi se smanjila ta nacionalna retorika. Morao bi da okrene retoriku i prema druga dva naroda", cijeni Helez.
Time bi se, kako je rekao, napravila kohezija u BiH, pomirilo bi se građansko i etničko i svi bi bili zadovoljni.
"Međutim, sada su dva koncepta, jedan građanski, koji je isključiv i drugi koji je etnonacionalan, i koji je još isključiviji. I tu nema pomirenja. A ovo što navodim i predlažem, to bi puno smanjilo administraciju. Puno manje bi bilo, bio bi po jedan zvaničnik, a ne bi na svakom mjestu bilo po tri. Mislim da bi time i građani u BiH osjetili, pa bi ostatak novca išao u obrazovanje, zdravstvo, kulturu... bilo gdje. Puno bi se novca oslobodilo. Treba ići i ka tome da se smanji broj kantona. Da ne kažemo, eto, ukidati. Radikalno bi bilo sada kazati - ukidamo kantone. Ali, sa sadašnjih deset kantona moglo bi se napraviti pet i to po principu kako su sada izborne jedinice ustrojene. To je smanjenje mnoštva ministara, zastupnika, administracije. I svima bi bilo bolje", smatra Helez.
Kao ilustraciju, naveo je jedan primjer od 14 prioriteta.
"Imamo i pravosuđe. Sada nemamo nezavisno pravosuđe. Ono je trenutno pod političkom šapom. Milion dokaza za to. Bio sam u Istražnoj parlamentarnoj komisiji oko rada pravosuđa. Zahvaljujući nama smijenjena je glavna tužiteljica Gordana Tadić, koja uopšte nije koristila CMS sistem postavljen putem kojeg su rađeni predmeti. A, CMS sistem je i napravljen da ne bi bilo selekcije oko predmeta nego da se ide redom i da se dodjeljuju tužiocima tako da niko ne zna ko bi mogao dobiti to. Međutim, ona to nije radila. Ona je uzimala i naređivala kako da se radi, te zaobilazila to i naravno smijenjena je ona kao i predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija. Otišao je kao savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Ako to nije dokaz da je pravosuđe instruisano od politike, ne znam šta bi više mogao biti. Imamo sada i ove izborne krađe. Ako to sada ne riješimo, ponovno nas naredne izbore čeka. Ako niko ne bude odgovarao za izborne krađe, to će se opet desiti. Tu onda nema kraja. Mora neko lupiti šakom o sto i to neki hrabar tužilac da uradi svoj posao. Prošli put imali smo na Istražnoj parlamentarnoj komisiji glavnog tužioca iz Brčko distrikta koji je uspio da dokaže krivicu i osudi nekoliko osoba koje su vršile izborne krađe. Kada su mu sudije nudile uslovnu kaznu, nije dao, rekao je samo zatvor. I nekoliko ljudi leži u zatvoru zbog izbornih krađa. To je drugi izborni segment. Dakle, javne nabavke, pravosuđe i sve drugo... Svih tih 14 prioriteta", navodi Helez.
Etnonacionalisti se boje približavanja EU zbog hapšenja
Tu, kaže, ima jedna zamka...
"Ovi koji vole BiH, kažu, tu se krije zamka u tih 14 prioriteta, a to je, jedan od njih da strane sudije treba da napuste, odnosno da se povuku iz Suda BiH. Po meni, to i nije problem zato što bi prijedlog bio, ako se povuku strane sudije, ako već idemo na taj etnički onda idemo po popisu. Tako da bi bilo pet Bošnjaka, tri Srbina, dva Hrvata i jedan iz reda ostalih. I onda neka se to napravi tako, nikakav problem nije. Meni potpuno nebitno ako su ljudi nezavisni. Ali, ako idemo na etničko, onda je to to, ne može onda biti tri+tri+tri. Nije to ni u Srbiji. Ako je u Srbiji Ustavni sud od tri Bošnjaka, tri Mađara ili tri Albanca i tri Srbina, onda uredu, možemo i ovdje. Ali, ne može da je u Srbiji građanski, a ovdje da je nacionalni. Ako idemo nacionalno u BiH, onda to može biti koliko je po popisu, da ima svako onoliko ima stanovnika", smatra Helez.
Govorio je i o kandidatskom statusu BiH u EU, odnosno šta on znači i donosi.
"Ono zbog čega se etnonacionalnisti bore da ne dođemo do kandidatskog statusa. Kada dobijete kandidatski status, onda se nakon toga u daljnjim koracima u pristupanju EU otvaraju poglavlja. Poglavlje 23 je pravosuđe, a 24 sigurnost, odnosno policijske strukture. To sada oni drže pod svojim šapama. Kada otvorimo ta poglavlja, riješit će se mnogo toga, jer tada je u Hrvatskoj pao Sanader i drugi. To kada se odvoji i kada se naprave zakoni da je pravosuđe nezavisno, što sada nije, onda idu hapšenja i procesuiranja. Toga se ljudi na vlasti boje. A, što se tiče kandidatskog statusa, Turkiye je decenijama u kandidatskom statusu. Ako pažljivo promatramo, pominjemo Zapadni Balkan, najviše problema imaju etnički složene države. To su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Ono što imam informacija, jeste da je Crna Gora najbliže, a i članica je NATO saveza, kao i Sjeverna Makedonija. No, Crna Gora je napravila najveći iskorak ka približavanju EU. Nadam se da će kandidatski status BiH novoj vlasti biti podsticaj da bržim koracima pristupamo EU-u i NATO savezu. To oko NATO saveza mislim da je bitnije nego EU u ovoj nekakvoj situaciji geopolitičkoj. Mislim da bi NATO savez bio prioritet u odnosu na EU. Mada mislim, da ne bih bio pogrešno shvaćen, i EU je jako, jako bitna. Ne samo po svaku cijenu da uđemo, nego da ispoštujemo sve što propisuje Evropska unija jer to je dobro za stanovnike BiH", ističe Helez.
