U ponedjeljak se navršavaju tri decenije od zločina u Štrpcima. Prije 30 godina, pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar izveli su 20 putnika i potom ih ubili.
Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsjetili su da porodice žrtava ni poslije 30 godina nisu dobile pravdu.
Pripadnici VRS su 27. februara 1993. godine oteli i ubili 19 državljana tadašnje SRJ i jedno NN lice. Od državljana SRJ, njih 18 su bili Bošnjaci, a jedan je bio Hrvat, svi su živjeli u Srbiji i Crnoj Gori – u Beogradu, Prijepolju, Bijelom Polju i Podgorici.
Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.
Za ovaj zločin do sada je osuđeno 14 osoba, od kojih samo dvije pravosnažno. Nebojša Ranisavljević, komandant dobrovoljačkog voda pod nazivom "Resavac" ili "Skakavac", koji je bio dio Interventne čete Višegradske brigade VRS, osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2002. godine na kaznu zatvora od 15 godina. Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade VRS, protiv kojeg je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.
Sud BiH je 21. oktobra 2022. godine prvostepeno osudio sedmoricu optuženih za zločin u Štrpcima na zatvorske kazne od po 13 godina, a prvooptuženog Luku Dragičevića, komandanta Višegradske brigade VRS, oslobodio uz obrazloženje da Tužilaštvo nije uspjelo da dokaže njegovu krivicu. Isti sud je 19. januara 2023. godine osudio Bobana Inđića, komandanta Interventne čete Višegradske brigade, na 15 godina zatvora za saučesništvo u zločinu u Štrpcima.
Viši sud u Beogradu je 7. februara ove godine objavio prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora od pet godina, što su niže kazne od onih koje su za isti zločin dosudili sudovi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
"Visina kazne nije u skladu ni s uobičajenom praksom Višeg suda u Beogradu u pogledu kažnjavanja za ubistva civila tokom rata. Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas nisu uspjele da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživjeli. Važeći Zakon o boračko-invalidskoj zaštiti na nekoliko nivoa onemogućava sticanje statusa civilne žrtve rata i civilnog invalida, i višestruko diskriminiše civilne žrtve u odnosu na vojne. Između ostalog, žrtvama zločina u Štrpcima Republika Srbija ne priznaje status civilnih žrtava rata jer su stradale na teritoriji druge države. Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno sprovođenje već godinama", ukazale su žrtve i njihova udruženja, FHP i druge nevladine organizacije.
Lokalna samouprava u Prijepolju podigla je 2009. godine spomen-obilježje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja i dodijelila simboličnu novčanu pomoć njihovim porodicama.
Lokalni zvaničnici učestvuju svake godine u organizaciji i obilježavanju godišnjice otmice, što je jedan od rijetkih pozitivnih primjera zvanične komemoracije žrtava iz manjinske etničke zajednice. Međutim, kako se ocjenjuje, zločin u Štrpcima, kao i drugi zločini koje su počinile srpske snage, izostavljeni su iz dominantnih državnih narativa o ratovima devedesetih.
Opština Novi Beograd je 2016. godine postavila ploču Tomi Buzovu, jednom od ubijenih putnika, na zgradi u kojoj je živio. Ploča je nedavno uklonjena, a zasad ostaje nepoznato zašto.
Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava zahtijevaju od Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i drugih nadležnih institucija da donesu novi zakon, zasnovan na modelu Zakona o pravima civilnih žrtava rata, koji sadrži normativna rješenja u skladu s međunarodnim standardima. Također, od opštine Novi Beograd zahtijevaju vraćanje spomen-ploče Tomi Buzovu i jasnu osudu njenog uklanjanja.
"Naše organizacije očekuju da Apelacioni sud u Beogradu uvaži žalbu Tužilaštva za ratne zločine na presudu donjetu u februaru ove godine i da optuženima izrekne kazne koje odgovaraju težini ovog zločina", naglasili su ranije u saopćenju.
U Beogradu će, kako su najavili, obilježiti 30. godišnjicu zločina u Štrpcima, u ponedjeljak s početkom u 15.48 sati u Knez Mihailovoj ulici (ispred kafane "Ruski car"), i ovom prilikom pozivaju građanke i građane, predstavnike institucija, medija i nevladinih organizacija da se pridruže.
Fond za humanitarno pravo će, kao i svake godine, 27. februara 2023. godine biti na obilježavanju godišnjice zločina u Prijepolju, zajedno s članovima porodica žrtava.
Digitalna arhivska kolekcija "Zločini u Sandžaku devedesetih godina" objavljena prošle godine prikazuje kako su etnički incidenti na početku devedesetih godina u Sandžaku dobili sistemski karakter i prerasli u ratne zločine kao što su otmice, mučenja i ubistva.
U okviru kolekcije objavljeni su i izvještaji "Pod lupom" koji dokumentuju zločin u Štrpcima, "Muslimani u Srbiji i Crnoj Gori – Otmica putnika iz voza br. 671" i "Nestanci – Otmice Muslimana iz Srbije i Crne Gore u vrijeme oružanih sukoba u BH", kao i "Otmica u Štrpcima – Analiza suđenja za ratni zločin, činjenice, pravna pitanja i političke implikacije".
Na 30. godišnjicu od otmice i zločina u Štrpcima, komemorativnim skupovima, mimohodom šutnje i polaganjem cvijeća u Prijepolju, kao i u Bijelom Polju i Podgorici, bit će odana pošta žrtvama.
