Tematskom konferencijom koja je održana u Sarajevu predstavljena je publikacija "Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini 2023" koja daje prikaz rodne ravnopravnosti u različitim sferama bh. društva.
Događaj je održan u organizaciji UN Women BiH, u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH i Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, u sklopu projekta "Podrška za rodnu ravnopravnost" kojeg finansira Švedska, s ciljem poboljšanja učinkovitosti institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u BiH.
Publikacija "Žene i muškarci u BiH“ nastala je 2005. godine kao odgovor na sve veće potrebe da se stanje u društvu prati preko statističkih podataka razvrstanih prema spolu.
"Svrha rodne statistike je da osigura podatke potrebne nadležnim organima uprave svih nivoa vlasti u BiH da ispune zakonsku obavezu koordiniranja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana BiH i osiguraju provođenje međunarodnih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti", rekla je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH.
Publikacija “Žene i muškarci u BiH” donosi važne statističke podatke o učešću žena i muškaraca u oblastima kojima se bavi novi, četvrti po redu Gender akcioni plan 2023. - 2027.
"Da bi se planirale i provodile mjere za postizanje ravnopravnije zastupljenosti spolova u određenoj oblasti ili djelatnosti, potrebno je adresirati uzroke koji su dominantno doveli do neravnopravnosti. Ova publikacija predstavlja ključni alat za pripremu takvih politika i identifikaciju prioriteta i novih izazova“, rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Publikacija donosi rodno razvrstane podatke u oblasti zdravstva, obrazovanja, radne snage, socijalne zaštite, pravosuđa, demokratije, vladavine prava, okoliša i drugima.
Primjerice, iako žene čine više od 50 posto stanovništva u BiH, samo 11 žena se nalazi na ministarskim pozicijama na nivou Vijeća ministara i entitetskih vlada (od ukupno 44 ministra), dok upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 85 posto muškaraca, navode iz UN Women BiH.
Kada je u pitanju rodni jaz u zaposlenosti, u BiH je zaposleno 40 posto žena starosti od 20-64 godine, u odnosu na 67,7 posto muškaraca, dok je 43 posto žena sa malom djecom zaposleno na puno radno vrijeme.
"Jedan od ciljeva procesa evropske integracije je poboljšanje rodnih statistika što će dovesti do poboljšanja statističkog sistema BiH, ali i do poboljšanja kreiranja politika. UN Women u BiH će nastaviti pružati podršku svim institucijama u poboljšanju života svih žena, muškaraca, djevojčica i dječaka. Sada je vrijeme da se ubrza kreiranje politika koje će unaprijediti postizanje Cilja održivog razvoja 5 – ostvarivanja rodne ravnopravnosti i Agende 2030“, poručila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH.
Na događaju je kroz panel "Uloga rodne statistike u procesu evropskih integracija" bilo riječi i o važnosti rodno razvrstanih podataka u procesu pristupanja Evropskoj uniji i ispunjavanja kriterija vezanih za rodnu ravnopravnost.
Posljednji Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu naglasio je važnost prikupljanja statistika razvrstanih po spolu, posebno imajući u vidu da je BiH kandidat za članstvo u EU.
U panelu su učestvovali Darija Ramljak, pomoćnica direktora u Direkciji za evropske integracije BiH, Kika Babić Svetlin, stručna savjetnica u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH i Bojan Baškot, docent na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
Publikacija "Žene i muškarci u BiH" dostupna je online na internet stranici Agencije za statistiku.
