Zavod za javno zdravstvo entiteta Federacija Bosne i Hercegovine objavio je upute za građane povodom legionarske bolesti, odnosno legionele koja je nedavno zabilježena u Hrvatskoj.
Kako su objavili hrvatski mediji u posljednjih mjesec i po dana šestero pacijenata hospitalizovnih u Kliničko bolničkom centru Zagreb zarazilo se legionelom. Od posljedica bolesti preminule su tri osobe, a posljednji smrtni slučaj zabilježen je krajem maja.
“Legionarska bolest je oblik upale pluća, uzrokovan bakterijom Legionella spp. Nema specifične simptome ili znakove po kojima se razlikuje od drugih vrsta upale pluća, i potrebne su laboratorijske pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza“, navode iz Zavoda za javno zdravstvo.
Dodaju da se simptomi mogu pojaviti od dva do obično pet do šest dana nakon infekcije, ali ponekad inkubacija može potrajati i duže. Često počinje suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom, a ponekad i proljevom ili smetenošću prije pojave upale pluća.
“Legionarska bolest se javlja diljem svijeta, ali je stopa pojavljivanja nepoznata jer u mnogim zemljama nedostaju dobri sustavi nadzora za dijagnosticiranje i otkrivanje bolesti. U Evropskoj uniji, u 2021. godini je stopa prijavljivanja legionarske bolesti iznosila 2,4 slučaja na 100.000 stanovnika“, navode iz zavoda.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, legionarska bolest se detektira sporadično, kod lokalnog stanovništva, kao i kod stranih državljana povezanih s boravkom u BiH, prijavljenih putem ECDC mreže.
Rizik za ljude
Stopa smrtnosti od legionarske bolesti varira između 5 i 15 posto, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju oboljele osobe.
Osobe starije od 50 godina više su izložene riziku od mlađih, kao i osobe s oslabljenim imunitetom ili osobe s hroničnim bolestima. Rizična skupina su i pušači.
Način širenja
“Ljudi se mogu zaraziti ako udišu sitne kapljice vode koje se nazivaju aerosoli i koje nose bakterije legionele. Ako te bakterije dospiju u pluća, mogu izazvati infekciju. Legionarska bolest se ne može prenijeti konzumiranjem vode za piće, jer bakterija mora dospjeti u dišni sustav udisanjem. Bolest se ne prenosi s osobe na osobu“, objasnili su iz zavoda.
Dodaju da su bakterije legionele prilično su česte u okolišu i prirodno postoje u izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije. Također se mogu naći u tlu i kompostu. Ove bakterije mogu preživjeti na različitim temperaturama u okolišu. Također mogu rasti u projektiranim vodovodnim sustavima, najčešće povezanim sa zgradama i vodovodima kao što su sustavi tople i hladne vode, rashladni tornjevi, ovlaživači zraka, fontane i hidromasažne kade.
Ako se dijagnoza postavi pravovremeno, liječenje se učinkovito provodi antibioticima.
Zaštitne mjere
Prema preporukama zavoda glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta legionele na mjestima koja proizvode kapljice aerosola, koje se mogu udahnuti.
Redovite provjere prisutnosti legionele i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju pojave slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženi. To uključuje hotele, bolnice i staračke domove.
Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele između ostalog uključuju osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući vodovod, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.
Održavanje sustava s hladnom vodom ispod 20 stepeni, a sustava s toplom vodom iznad 50 stepeni Celzijusa kako bi se spriječio rast bakterija.
Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u vodovodnim sustavima kako bi se smanjio rizik od stajaće vode.
Među mjerama je i redovno čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
Dodaje se da se sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi (npr. koriste se sezonski) trebaju prije puštanja u upotrebu dezinficirati.
