Kongres, koji se održava u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i uz partnerstvo i podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, okupio je blizu 120 delegata iz oko 20 država svijeta, kao i brojne predstavnike javnog i kulturnog života bh. dijaspore.
Sponzor ovogodišnjeg kongresa, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, istakao je kako je Bosni i Hercegovini važna njena dijaspora. Samim tim je od velikog značaja što kvalitetnija veza između BiH i njene dijaspore. On je konstatovao kako je bh. dijaspora vrlo važan segment bh. društva i bh. države, u svakom smislu, te naglasio kako je mnogo političkih, ekonomskih i statusnih pitanja na kojima je potrebno bliže sarađivati s dijasporom.
“Bh. dijaspora, ako bude kako treba organizirana, ako iscrpi sve mogućnosti u toj organizaciji, može bitno da utiče na političke tokove unutar BiH. Pozivam da se što je moguće kvalitetnije organiziraju i što snažnije utiču u izbornim procesima u BiH. Na taj način mnogo će pomoći Bosni i Hercegovini”, podvukao je Džaferović.
Ukazao je na problem koji imaju roditelji prilikom upisa djece rođene u dijaspori u matične knjige u BiH, pozivajući sve bh. institucije da olabave procedure u tom smislu.
Na pitanje kako komentariše činjenicu da strategija o saradnji s iseljeništvom, koja je usvojena 2018. godine, još nije došla na dnevni red Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Džaferović je kazao da postoje, nažalost, u BiH segmenti politike kojima ne odgovara čvrsta veza između bh. dijaspore i BiH.
Predsjednik SSDBiH-a Husein Šehović kazao je kako je dijaspora Bosne i Hercegovine praktično jedna institucija s blizu dva miliona građana koji žive u gotovo 60 zemalja svijeta.
„To je jedan kapital, jedna snaga koja treba da se iskoristi, ali da se to radi strategijski i planski. Potrebna je jedna strategija na državnom nivou, jer dijaspora BiH je stasala u snagu koja je evidentna i koja mora biti prisutna kako u političkom tako i privrednom i svim drugim sferama života, radeći na prenosu znanja, tehnologija, razmjeni iskustava, uvezivanja naših privrednika koji su postali vrlo jaki i nalaze se u najvećim korporacijama svijeta”, rekao je Šehović.
Dodao je kako se posebno treba okrenuti pitanjima mladih, koji čine 60 posto bh. dijaspore. Zbog toga su upravo na ovogodišnjem kongresu odlučili organizovati i panel pod nazivom „Povezani s Bosnom i Hercegovinom“. Prema riječima Šehovića, pred mladima koji su rođeni u dijaspori sada je problem tzv. dvojnog identiteta, i o tome se treba razgovarati.
Šehović je podsjetio i na podatke Centralne banke BiH, prema kojima iz dijaspore godišnje oko tri milijarde KM pristigne direktnim transferima novca, a pretpostavlja se da se ista ta količina unese u BiH putem neposredne potrošnje prilikom posjeta domovini.
“To je ukupno pet do šest milijardi. Znajući koliki je BDP ove zemlje, to je gotovo 12 posto ukupnog društvenog prihoda. To je svjež kapital koji direktno ulazi u BiH, on je pet do šest puta veći na godišnjem nivou nego što su strane investicije”, naveo je Šehović.
Na samom kraju dotakao se i predstojećih izbora, ističući kako je, nažalost, odziv dijaspore za registraciju na izbore vrlo mali i da je to apsolutno poražavajuća činjenica.
“Mi svakodnevno radimo na tome da animiramo naše ljude širom svijeta da se prijave, a kasnije i glasaju, jer to je minimalni pojam patriotizma”, rekao je Šehović.
Kao krovna organizacija, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine ima cilj da uvezuje i koordinira rad udruženja, klubova i mnogobrojnih nevladinih organizacija (NVO) širom svijeta.
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine osnovan je na Prvom kongresu dijaspore BiH održanom u Sarajevu, 25. i 26. maja 2002. godine, u prisustvu državnih organa BiH, predstavnika gradova, privrednih preduzeća, nevladinih organizacija Bosne i Hercegovine i više od 200 delegata bosanskohercegovačkih udruženja iz Australije, Austrije, Belgije, Danske, Egipta, Finske, Francuske, Nizozemske, Hrvatske, Italije, Jugoslavije, Kanade, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Norveške, Njemačke, Republike Irske, Švedske, Švicarske, SAD-a, Slovenije, Velike Britanije i Turkiye.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, u dijaspori živi više od 2 miliona osoba iz Bosne i Hercegovine. Po zvaničnim podacima, blizu 150.000 državljana BiH odreklo se i uzelo državljanstva drugih zemalja.
