U 2018. godini počela je migrantska kriza u zemljama Balkana, a najveći broj migranata dolazio je u Bosnu i Hercegovinu, zbog granice koju dijeli s Hrvatskom.
Hiljade migranata koji su svoju budućnost vidjeli u EU zadržavali su se u ovoj zemlji, u nadi da će preći granicu s Hrvatskom i krenuti putem evropskih zemalja.
U 2020. u Bosni i Hercegovini je boravilo više od 6.000 migranata, međutim, koronavirus, ulazak Hrvatske u EU i promjena ostalih globalnih okolnosti taj broj su na početku 2023. godine smanjili na svega 997 migranata u BiH, kako stoji u drugom „Izvještaju o mješovitim migracijskim tokovima za Zapadni Balkan (januar 2023)“.
No, iako se bilježi manji broj migranata koji su se zadržali, u strukturi migracijskih trendova tokom 2022. godine je zabilježen porast broja dolazaka, ali i značajan pad zadržavanja migranata u zemljama Balkana.
Historijski visok broj dolazaka
U izvještaju IOM-a „Migracijski trendovi na Zapadnom Balkanu u 2022“ navodi se da je „2022. bila godina koja je promijenila paradigmu migracija na Zapadnom Balkanu.
Više je migranata stiglo u regiju, ali su brzo prolazili kroz nju, provodeći sve manje dana u svakoj od zemalja prije pokušaja prelaska vanjske grenice Evropske unije.“
“Vlasti su u 2022. godini registrirale 192.266 migranata na Zapadnom Balkanu - što je povećanje od 59,5 posto u odnosu na 2021. i povećanje od 348 posto u poređenju s 2018. godinom”, navodi se dalje u izvještaju.
Porast broja migranata je zabilježen u svim zemljama Balkana osim Albanije i Kosova, s obzirom na to da je manje migranata tokom 2022. koristilo Albanija – Kosovo – Srbija rutu.
Umjesto nje, putovali su preko Albanije i Crne Gore. Srbija je ostala glavno tranzitno čvorište u regionu, uzimajući u obzir da su u njoj tokom godine zabilježene dvije trećine ukupnog broja registrovanih migranata.
U istom izvještaju navodi se da su, primjera radi, migranti u decembru 2021. u prosjeku provodili 58 dana u tranzitnim prihvatnim centrima, dok su istog mjeseca 2022. u centrima provodili svega osam dana.
Također, promjena je primjetna i kod boravka mingranata izvan prihvatnih centara. Zadržavanja više nisu zabilježena u parkovima, šumama i napuštenim zgradama, samo brz, u trajanju nekoliko dana, transport regijom.
Najčešća i najaktivnija migrantska ruta je kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju, odakle direktno pokušavaju preći u EU preko mađarske granice.
Ranijih godina migranti su najčešće pokušavali doći u Hrvatsku preko Bosne i Hercegovine, a taj put je u 2022. postao alternativa.
IOM je tokom ljeta i jeseni u 2022. godini anketirao 1.069 migranata u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, kao dio napora za praćenje protoka.
U ranije pomenutom izvještaju, prema razultatima ankete, navodi se da je struktura nacionalnosti migranata ostala ista kao 2021, a radi se o državljanima Afganistana, Sirije, Pakistana, Maroka i Bangladeša.
Većina ih putuje kopnenim putem, dok postoje iznimke.
„Do oktobra 2022. godine državljani Burundija mogli su putovati u Srbiju bez viza. Otkazivanje ove politike dovelo je do značajnog smanjenja broja burundijskih državljana u regiji. Isto tako, kubanski državljani također mogu putovati direktno u regiju bez viza, direktnim letovima za Beograd ili preko Moskve”, navodi se u IOM-ovom izvještaju.
Odredište: Njemačka, Italija ili Francuska
Prilikom anketiranja zabilježeno je da različite nacionalnosti imaju različite zemlje namjeravanog odredišta. Najčešće su to Njemačka (26%), Italija (19,6%) i Francuska (13,3%).
„Većina Pakistanaca želi u Italiju, dok Afganistanci uglavnom žele putovati u Njemačku, a u manjoj mjeri u Italiju i Francusku. Većina (58,7%) državljana Sirije kazalo je da želi putovati u Njemačku, dok su za Marokance Francuska i Italija glavna odredišta”, istaknuto je u izvještaju.
Najčešći pokretači migracija, prema odgovorima u anketi, jesu rat ili sukobi (43,7%) te ekonomski razlozi (34%).
Na svom putu ka „obećanim zemljama“ migranti koje je anketirao IOM-ov DTM (Matrica za praćenje raseljavanja) tim rekli su da su prošli kroz različita iskustva.
U izvještaju o migracijskim tokovima na Balkanu navedeno je da je “gotovo petina (19,8%) migranata rekla da je doživjela barem jedan oblik nasilja, izrabljivanja ili zlostavljanja na ruti.
Osim toga, 16,6% je opljačkano tokom svojih putovanja, a 11,5% je prijavilo neke zdravstvene probleme”.
IOM u šest zemalja Balkana raspolaže sa 40 prihvatnih centara s kapacitetom za smještaj 14.327 migranata i izbjeglica.
Svake godine DTM timovi intervjuiraju hiljade migranata širom regije kako bi IOM analizom podataka, uz pomoć nadležnih institucija, procijenio profile, potrebe i namjere migranata u svrhu, kako je navedeno u izvještaju, izgradnje kapaciteta i poboljšanja donošenja odluka na bazi prikupljenih informacija s terena.
