Rezolucija o genocidu u Srebrenici izazvala je burne reakcije srpskih lidera i prije nego što je objavljen njen sadržaj. U Banjoj Luci su vlasti bh. entiteta Republika Srpska održali miting pod nazivom “Srpska te zove” s kojeg su poslane poruke o otcjepljenju ukoliko se rezolucija usvoji, a po ko zna koji put predsjednik tog entiteta Milorad Dodik negirao je genocid u Srebrenici.
“Ovo nas trajno razdvaja i ne želimo da živimo s vama koji hoćete da kažete za srpski narod da je genocidan. Ne želimo da budemo s vama u istoj državi i nećemo biti s vama u istoj državi”, izjavio je tom prilikom Milorad Dodik.
Na rezoluciju je reagovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je također govorio da će se tim dokumentom srpski narod proglasiti genocidnim, da će se zahtijevati ukidanje entiteta Republika Srpska, te da će se tražiti i plaćanje odštete od Srbije.
Međutim ništa od navedenog se ne nalazi u finalnom tekstu rezolucije o Srebrenici koja je nakon dorade poslana predsjedniku Generalne skupštine UN-a.
Šta sadrži tekst rezolucije?
“Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog rezolucije ‘Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995', od strane “cross-regional core group’, otišao je prema predsjedniku Generalne skupštine UN-a i svim stalnim misijama u UN-u”, saopštio je ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.
U nastavku pročitajte finalni tekst rezolucije o Srebrenici:
1. Odlučuje da 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče s pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a;
6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;
7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
Dakle, ništa od tvrdnji Milorada Dodika i Aleksandra Vučića se ne nalazi u tekstu rezolucije.
U njoj se, pored proglašavanja 11. jula međunarodnim danom sjećanja na genocid, osuđivanja negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, poziva i na čuvanje sudski utvrđenih činjenica.
A šta su sudski utvrđene činjenice?
Međunarodni sud pravde je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid.
50 osoba osuđeno je na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Pet doživotnih kazni za genocid.
Od dvadeset presuda u Hagu za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio je 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Srbiji je doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
S obzirom na činjenicu da je ova rezolucija pravno neobavezujuća, postavlja se pitanje zbog čega su srpski lideri ovako burno reagovali na rezoluciju.
Prvi razlog je jer vlasti u Srbiji i entitetu RS i dalje poriču da se u Srebrenici desio genocid. Oni ga nazivaju zločinom.
Iako nikad nije rekao kako je došao do informacija da će se tražiti ukidanje RS-a i plaćanje odštete od Srbije, Vučić na tome i daje insistira.
Delegacija Srbije pri UN-u je lobirala kod stranih diplomata da odustanu od glasanja za rezoluciju za koju su se do sada 32 države prijavile kao kosponzori.
Ako se rezolucija usvoji, 11. juli bi bio proglašen međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te bi, kao takav, pronašao mjesto u kalendaru UN-a. Tako bi učvrstio već dokazane činjenice o dešavanjima u ratu u Bosni i Hercegovini, ali i kontinuirano podsjećao na njih.
