Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine s jednom tačkom dnevnog reda - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, zastupnici su izglasali da se o ovom prijedlogu zakona raspravlja po hitnom postupku.
Pijedlogom je predviđena integracija izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija kako bi bile spriječene eventualne izborne prevare - uvođenje elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Također, predviđeno je i da, s ciljem sprečavanja zloupotrebe biračkih odbora, biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana.
Današnja sjednica je posljednja prilika da zakonodavac usvoji izmjene Izbornog zakona i ispuni zahtjev visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je parlamentarce pozvao da do kraja godine usvoje izmjene ili će ih on nametnuti.
U prvom dijelu današnje sjednice zastupnici su raspravljali o zahtjevu da se o predloženom zakonu raspravlja po hitnom postupku.
Nebojša Radmanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) naveo je kako je Izborni zakon važna stvar, te kako ga zbog toga treba ne bi trebalo rješavati hitnim postupkom, već obrnuto.
„Izborni zakon traži ozbiljnu, temeljitu raspravu i mislim da predsjedavajući nije trebao zakazati novu sjednicu na ovaj način. Trebali smo da uđemo u ozbiljnu raspravu o ovome i da dođemo do izbornog zakona koji će biti ako je ikako moguće konsenzus, pa iako nije moguće da imamo veliku većinu, kad usvajamo takvo nešto“, rekao je Radmanović, te dodao:
„Jedino ako su predlagači (SDA) i oni koji danas podržavaju mislili da je prepadanje od ovoga čovjeka koji sebe naziva visokim predstavnikom važno i da zato moramo imati hitni postupak, ja mislim obrnuto od toga. Nije moguće danas ovako raditi i usvojiti ovakav zakon“, poručio je Radmanović, iznoseći stav kluba SNSD-a.
Šerif Špago iz Stranke demokratske akcije (SDA) i jedan od predlagača ovog zakona, reagovao je na riječi Radmanovića, ističući kako se ne boji međunarodnih predstavika.
Špago je naglasio da ako se pogleda struktura predloženog zakona, može se uočiti da se dobar dio odnosi na ispravljanje nedostataka u postojećem zakonu, u smislu njegovih tehničkih nedostataka.
„Tu je niz drugih članova koji su uglavnom tehničke prirode koji ne ulaze u onaj politički dio koji očekujemo da vi kao parlamentarna većina ponudite ovome domu“, poručio je Špago u odgovoru Radmanoviću.
Branislav Borenović, predstavik Kluba zastupnika SDS - PDP – Za pravdu i red, kazao je kako su jasni namjera i stav vladajućeg SNSD-a, koji, prema njegovim riječima, želi odugovlačiti s izmjenama izbornog zakonodavstva u beskonačno.
„To je potpuno jasno, nemojte da živimo u zabludi. Ko god ima strah od poštenih i fer izbora će biti protiv i procedure i protiv zakona, i tražiti neke izgovore u zemlji u kojoj je sve po hitnoj proceduri, u zemlji u kojoj se budžeti usvajaju po hitnoj proceduri“, rekao je Borenović.
Naglasio je kako se ovdje govori o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, i o nečemu što bi u dobroj mjeri obezbijedilo da BiH ima fer i poštene izbore, nakon nekoliko izbornih procesa koji su bili toliko opterećenih izbornim nepravilnostima.
Predrag Kožul, ispred Kluba poslanika HDZ BiH i drugih stranaka, kazao je da kada se govori o izmjenama Izbornog zakona ističe se zašitita integriteta izbornog procesa. Kožul je pitao šta je sa integritetom političkog procesa što se tiče kolektivnih prava, odnosno prava konstitutivnih zakona.
„Mi trebamo izborni zakon koji će na isti način zaštititi integritet, prava kolektivnih, kao i pojedinačnih izbornih prava. Inzistiramo na izbornom zakonu koji će to na taj način adekvatno sagledati i u skladu sa presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ne podržavamo nikakvu proceduru oko izmjena Izbornog zakona niti meritum tih izmjena ukoliko ne sadržavaju i ove promjene Izbornog zakona, na ovaj način adekvatne. A u potpunosti podržavamo integritet izbornog procesa i uvođenja tehnologija u izborni proces u skladu sa modernim vremenima, sa godinom u kojoj živimo“, rekao je Kožul.
Nakon završene rasprave, 36 zastupnika izjasnilo se da li se zakon treba tretirati po hitnom postupku, 27 zastupnika je glasalo „za“, devet je bilo „protiv“.
