Na današnji dan prije 31 godinu prokopan je sarajevski ratni tunel, koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996.
Tunel je prokopan ispod sarajevske aerodromske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan "Tunel D-B".
Tunel je tokom rata opkoljenom gradu bio jedina "žila kucavica" za transport hrane, oružja i medicinske opreme, a danas je jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Sarajevu i BiH.
Spomenički kompleks "Tunel spasa" danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja i boraca, kao i onih koji su dali život u odbranu grada i svoje domovine.
Broj posjetioca svake godine raste, a vrhunac tursitičkih posjeta su upravo ljetni mjeseci.
"Prošle godine je bilo 170.000 zabilježenih posjeta, a ove godine, zaključno s današnjim danom, imamo gotovo 100.000 posjetioca, što je značajan trend rasta i pretpostavljamo da ćemo ovu godinu završiti s većim brojem posjetilaca nego prošle. Imamo turiste iz svih zemalja. Ponekad se i sami iznenadimo kad nam kažu odakle su došli, ali evo, najčešći turisti su svakako oni koji dolaze iz regiona, kao i turisti iz Turske, arapskih zemalja i iz Kine", kazala je za AA Belma Ćuzović, stručna savjetnica i kustosica Memorijalnog centra Sarajevo.
Posjetitelji mogu vidjeti filmove, muzejsku postavku i eksponate, a ulazak u tunel mnogima pruža snažan emotivni doživljaj.
"Nerijetko nam se desi da tursti zaplaču, da imaju potrebu zagrliti naše vodiče, da podijele s njima neka svoja traumatična iskustva, s obzirom na to da su svi naši uposlanici preživjeli opsadu Sarajeva i na neki način su vezani za tunel", kazala je Ćuzović.
Dionica od 130 metara otvorena prije dvije godine, posljednji je infrastrukturni poduhvat realizovan u kompleksu. Kako navodi Ćuzović, plan je do kraja godine obezbijediti uslove za rekonstrukciju cijelog spomeničkog kompleksa i izmjenu muzejske postavke.
"Memorijalni centar Sarajevo ove godine planira otvaranje Edukativnog centra, to je druga strana spomeničkog kompleksa tunel D-B, znači dobrinjska strana tunela, gdje ćemo otvoriti edukativni centar u kojem će također biti jedna muzejska postavka i moći će se vidjeti ulaz u tunel", rekla je Ćuzović.
Objekat D-B uspješno je završen u večernjim satima 30. jula 1993. godine, a zvanično je pušten u funkciju 31. jula, povodom čega će sutra biti obilježena 31. godišnjica prokopavanja.
Planirana je promocija Edukativnog centra i izložba radova studenata Likovne akademije u Sarajevu i učenika srednjih škola.
"Na taj način želimo da jednostavno pokažemo šta će u budućnosti Edukativni centar raditi i šta će značiti za obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Tamo će, naravno, biti neizostavni gosti - naši kopači, graditelji tunela, svi oni koji su učestvovali u izgradnji tunela", dodala je Ćuzović.
Među brojnim posjetiocima koje je u utorak zatekla ekipa AA je Jane iz Kalifornije, koja prvi put boravi u BiH. Kako ja kazala, tokom posjete tunelu najviše ju je impresionirala "posvećenost, ljubav prema domovini i požrtvovanost ljudi".
"Kako su uspjeli ovo napraviti ispod aerodroma je nevjerovatno", rekla je Jane.
Mei Chung, koja je rođena u Hong Kongu, ali je posljednjih 50 godina provela u Sjedinjenim Američkim Državama također je impresionirana postavkom i voljom Sarajlija da pomognu jedni drugim.
"Čula sam ranije nešto malo o svemu ovome, ali sam toliko dirnuta i impresionirana ljudima koji su kopali kako bi pomogli jedni drugima. Sigurno je bio to težak posao. Također me je impresioniralo kako su žene ljudima donosile vodu i pomagale im. Nijedan rat, po meni, nije dobar, jer najčešće pate obični ljudi", rekla je Mei.
Stolica kojom je prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović prolazio kroz tunel, ruksaci u kojima se prenosila hrana i druge potrepštine neki su od izloženih eksponata koji su fascinirali 13-godišnjeg Amara iz Beča.
Kako je kazao, priču o tunelu i ratu u BiH je slušao od svog dede koji je bio u Armiji BiH, a više informacija o svemu našao je na internetu.
"Gledao sam snimke iz tunela ranije, kao i iz rata. Interesuje me to. Bilo je fino prolaziti kroz tunel, vidjeti kako su se stvari prenosile kroz tunel, kako su Aliju Izetbegovića prenosili. Moj dedo je prolazio kroz tunel, jer je bio u Armiji. On mi je puno toga pričao o tunelu i zato sam došao to vidjeti", rekao je Amar.
Prokopavanje sarajevskog ratnog tunela počelo je 29. januara 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine.
Tokom perioda dužeg od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.
Sarajevski ratni tunel je dužine 760 metara, širine oko jedan metar i visine oko 1,5 metara, iako na nekim dijelovima visina ide i do 1,8 metara. Tunel je bio najstroža tajna Sarajeva. Tokom perioda dužeg od dvije godine "Tunel spasa" bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju. Početna tačka tunela u Butmiru, nakon završetka rata i okončanja opsade grada, porodična kuća Kolara, koja je služila kao ulaz u tunel, pretvorena je u muzej, koji je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija grada Sarajeva.
