Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu organizirala je ekskluzivno predstavljanje restauriranog rukopisa zbirke poezije “Divan“ slavnog perzijskog klasika iz XIV stoljeća Hafiza Širazija.
Promociji su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, ambasador Irana u Bosni i Hercegovini Abuzar Ebrahimi Torkaman, rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović, te uži krug stručne javnosti, predstavnici medija i gosti, a radi se o rukopisu iznimne vrijednosti koji je dio specijalne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, upisane u UNESCO Registar “Pamćenje svijeta“.
Rukopis je prepisan, najvjerovatnije, u 16. stoljeću, a ističe se ljepotom minijatura koje ilustriraju pojedine prizore iz Hafizovog Divana. Među 10.585 kodeksa rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke jedini je sa minijaturama te vrste, što ga čini pravim remek-djelom naše kulturne baštine.
Prije nekoliko dana uspješno je okončana temeljita restauracija i konzervacija ovog rukopisa u Astan Quds Razavi biblioteci u Mashhadu, realizirana u saradnji i uz podršku Kulturnog centra ambasade Irana u Sarajevu.
Iz Gazi Husrev-begove biblioteke su naveli da s velikom nadom i entuzijazmom očekuju da će Hafizov “Divan“, kao vijekovima čuvani dio svjetske baštine, doprinijeti jačanju imidža BiH na međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i postati nezaobilazan dio turističke ponude grada Sarajeva.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić istakao je da je ovaj projekt plod odlične saradnje te ustanove sa Kulturnim centrom Irana u Sarajevu.
“Knjige su više od listova išaranih mastilom. Knjige su, jezikom Kafke, ključevi nepoznatih odaja našeg skrivenog dvorca. Hafizov Divan je mnogo više od zbirke poezije. On je svjedok da je Gazi Husrev-begova biblioteka puno više od biblioteke, da je stoljetni čuvar ne samo vjerske ili nacionalne, već i svjetske baštine. Njeni knjižničari su istinski ehlul kitab, porodice knjige, koja povjereno blago ljubomorno čuva i njeguje, u ratu i u miru, izobilju i oskudici zdravlja i bolesti, dobru i zlu“, kazao je Handžić.
Dodao je da je projekt realizirao restaurator/konzervator biblioteke Ruhulah Hodžić u periodu od 14. septembra do 2. oktobra.
Konzul za kulturu Ambasade Irana u BiH Mohammad Hossein Ansari istakao je da je restauracija Hafizovog “Divana“ projekt koji je Iran pozdravio i svesrdno podržao.
“Hafizova poezija ima nekoliko posebnosti koje su njegovu misao učinile trajnom. Hafiz razgovara izravno sa svojom publikom i izražava put lične i društvene sreće. Taj put nije ništa drugo no izbjegavanje licemjerja, zaboravljanje sebe i ljubav prema duhu i tijelu. Hafiz je i društveni reformator. Svojom poezijom kritizira raširenost korumpiranosti vlasti i vjerskih institucija i mističnom ekspresijom osuđuje njihovo licemjerje. Stoga je njegova poezija kroz historiju bila jezik kojim su ljudi kritizirali vlasti“, kazao je Ansari.
Hafiz Širazi proslavljeni je perzijski pjesnik, koji je svjetsku slavu stekao upravo “Divanom“ koji je objavljen poslije njegove smrti. Ostavio je značajan uticaj i na evropsku književnost. Bio je inspiracija i njemačkom pjesniku Geteu, a značajan je trag ostavio i na poeziju Puškina, Jesenjina i Zmaja.
