Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović na svečanom otvorenju džamije Arnaudija u Banjaluci danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banjaluke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.
On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjaluci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.
"Božijom voljom i njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima“, kazao je reisul-ulema IZ u BiH.
On je istakao da "danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih 16 prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije“.
Istakao je da su obradovani i ohrabreni što su s njima braća iz Turkiye bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. Napomenuo je da su danas u Banjaluci prisutnih ministar za kulturu i turizam Republike Turkiye Mehmet Nuri Ersoy, predsjednik Uprave za vjerske poslove Turkiye Ali Erbas, direktor Generalne vakufske direkcije Republike Turkiye Sinan Aksu i drugi dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.
"Također, braćo i sestre, sa ovoga mjesta posebne pozdrave šaljemo našem bratu, uvaženom predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoganu, neka ga Allah čuva. Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti“, kazao je reis Kavazović.
Dodao je da je istovremeno, radost pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada.
"Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana u ovom gradu. Danas se sjećamo i Zahid ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u 'Mehdibeg' džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao. Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti“, kazao je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Dodao je da je zabrinjavajuće što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imaju džemat.
"Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane“, rekao je on i dodao: "Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena“.
Rekao je da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.
"Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude“, rekao je Husein ef. Kavazović i dodao da nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga.
Ovom prilikom pozvao je Banjalučane, "koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu“.
"Dragi Banjalučani! Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima“, kazao je Kavazović.
Rukovodstvo Banjaluke pozivao je da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada - na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.
"Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja. Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!“, dodao je reisul-ulema Islamske zajednice u BiH.
Obnovom Arnaudije završen je proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija. Poput Ferhat-pašine džamije, Arnaudija džamija je sazdana na fragmentima koji su nakon njenog rušenja odnošeni na razna mjesta.
Arnaudija je izgrađena je krajem 16. stoljeća, 1595. godine, samo nekoliko decenija nakon Ferhadija džamije. Izgradio ju je Hasan defterdar, ministar finansija Fehat-paše Sokolovića, potpisnik vakufname Ferhat-paše Sokolovića i njegov savremenik.
Arnaudija je na neki način kroz povijest dobila epitet sestre Ferhadije džamije, tako dijele i tragičnu sudbinu, odnosno 7. maj 1993. godine, kada su u ranim jutarnjim satima detonirana oba objekta.
Ideja o obnovi Arnaudije iznesena je 2015. godine, krajem 2016. godine potpisan je Protokol o ponovnoj izgradnji ove banjalučke ljepotice s Generalnom direkcijom vakufa pri Ministarstvu kulture i turizma Turkiye, dok je naredne, 2017. godine, svečano položen kamen temeljac za izgradnju.
Džamija je rekonstruirana u autentičnom stilu.
