U Sarajevu su danas predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u Bosni i Hercegovini koju je organizovala Vanjsko-trgovinska komora BiH u saradnji s agencijom GIZ, odnosno komponentom "Green Recovery".
Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjetio je da je BiH prije tri godine preuzela obavezu Sofijskom deklaracijom da svoje poslovanje i industriju usmjeri ka energetskoj zelenoj neutralnosti do 2050. godine.
"Mala i srednja preduzeća u BiH su okosnica ukupne privrede i čine 99 posto naše privrede. Najmanje 62 posto ukupnih doprinosa društva daju mala i srednja preduzeća, Mjere i akcije koje trebamo provesti odnose se upravo na ovu grupaciju, a očito i na cjelokupni privredu BiH", rekao je Marinković i dodao da nisu zadovoljni prethodnim periodom, jer se sve u ovoj oblasti dešava sporadično, samoincijativno, neuvezano, nesistemski i nesistematski.
Na bazi istraživanja i zaključaka žele da pokažu donosiocima odluka u BiH kako poslovna zajednica smatra da se treba ponašati u segmentu zelene ekonomije, ukoliko želimo da privreda BiH i ubuduće bude prisutna na evropskom tržištu na koje se izvozi više od 70 posto proizvoda.
Očekuje se povećanje zahtjeva trgovinskih partnera iz Evorpske unije za standardima koje neophodno postići u domenu zelene energije, zbog čega treba raditi brzo kako bi se sistemskim mjerama državnih organa omogućilo nesmetano odvijanje proizvodnih procesa, kako bi se podstakla digitalizacija, certificiranje odvijalo što brže i bolje u domenu zelene energije, usvajanjem standarda 14001, 50001 i svih drugih standarda koje bh. kompanije trebaju imati kako bi se pojavile na evropskom tržištu.
"Porebno je i obezbijediti stabilne izvore finansiranja povoljne kreditne linije i pristupiti reformi obrazovnog sistema visokoobrazovnih kadrova. Ovoga momenta dešava nam se da je privreda odvojena od akademske zajednice, da kadrovi koji se obrazuju na visokoškolskim ustanovama nemaju dovoljno svijesti, znanja niti spoznaja vezanih za zelenu ekonomiju", kazao je Marinković.
Pojasnio je da nema palijativnih i jednokratnih mjera, te da se radi o sistemskim mjerama.
"Prva i osnovna mjera jeste, budući da je BiH zemlja kandidat za pristup EU, usklađivanje našeg zakonodavstva na putu ka EU u ovoj oblasti. To podrazumijeva i otklanjanje raznoraznih administrativnih, tehničkih i pravnih barijera u zakonodavstvu i preuzimanje zakonodavstvo EU u ovoj oblasti na svim nivoima vlasti", rekao je on.
Adrijana Marić, projektna menadžerica "Green Recovery" komponente u GIZ-u, rekla je da pružaju podršku privatnim i javnim akterima da podrže zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća.
"U okviru ove dvije i po godine mi smo pružili, što direktnu i finansijsku i tehničku podršku za implementiranje pet zelenih projekata u pet pilot kompanija. Inicirali smo uspostavljanje mreže energetske efikasnosti gdje imamo grupu od 15 kompanija koje zajednički rade na unapređenju mjera energetske efikasnosti", rekla je ona i dodala da je organizovan niz radionica i konferencija.
Istakla je da su svi okupljeni sa zajedničkim ciljem da se pruži podrška prije svega privrednicima kako bi njihova konkurentrnost na izvoznim tržištima, prije svega EU, bila unaprijeđena.
"To se može jedino kroz mjere resursne energetske efikasnosti, smanjenje njihovog karbonskog otiska, kroz prelazak na cirkularne poslovne modele i zasve to im je potrebna podrška svih aktera", rekla je ona.
