U Bosni i Hercegovini trenutno najtraženija zanimanja nisu u IT sektoru nego u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, poručio je Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com.
Najveći broj bosanskohercegovačkih građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju pa onda u Hrvatsku u kojoj takođe nedostaje radnika, ali situacija s dobijanjem dozvola je komplikovanija nego u drugim evropskim zemaljama.
"Ono što je interesantno jeste da ove godine Hrvatska nije najtraženija i najinteresantnija bh. građanima. Takva situacija je iz više razloga. Veliku ulogu igra situacija s inflacijom. Moram napomenuti da je Hrvatska najgora u Evropskoj uniji po stopi inflacije, dakle, primanja su ostala ista, a standard života je poskupio. Bilježimo i blagi pad kada je riječ o turističkoj sezoni u Hrvatskoj, što utiče i na odlazak naših radnika u tu zemlju. U Hrvatskoj postoji i problem kada je riječ o izdavanju radnih dozvola, čeka se i do devet, deset mjeseci", pojasnio je Raškaj.
Slovenija efikasnija od Hrvatske
Mišljenja je da je to iskoristila Slovenija koja svoje dozvole rješava u najkraćem mogućem roku, najkasnije za mjesec dana, a generalno traje oko 15, 20 dana.
"Najveći broj bh. građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju, pa onda u Hrvatsku. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima, u Hrvatskoj trenutno nedostaje 20.000 građevinskih radnika koji bi radili na obnovi od zemljotresa. To je zaista velik broj. Imamo i radnike koji ne žele da rade i primaju socijalnu pomoć u Austriji i Njemačkoj. Međutim, najnovija informacija koja dolazi iz Austrije jeste da oni kreću u detaljnu provjeru tih ljudi koji primaju socijalnu pomoć, koji su sposobni za rad, a koji ne žele da prihvate posao koji im se nudi u Austriji", naglasio je Raškaj.
Prošle godine su u Bosni i Hercegovini najtraženiji radnici bili u IT sektoru.
"Međutim, došlo je do pada potražnje u IT sektoru pa skoro i nemamo oglasa ove sezone za IT. Ono čega smo se najviše bojali jeste da će se val otkaza iz Amerike preliti na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Trenutno su u Bosni i Hercegovini najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, od tesara, armirača, zavarivača, zatim sektor transporta, vozača kamiona mnogo nedostaje, uslužnih djelatnosti - trgovine, ali isto tako zbog turističke sezone u Hercegovini nedostaju radnici i u sektoru hotelijerstva, zatim u ugostiteljskim objektima. Tu bih dodao i zanatske manje radnje gdje nedostaje postolara, mehaničara...", istakao je Raškaj.
Samo plata nije dovoljna
Ukazao je i na veliki problem u građevinskom sektoru u kojem plate i nisu niske.
"Znači da više nije stvar samo u platama, nego je problem i u komunikaciji. Smatramo da svaka ozbiljna firma u Bosni i Hercegovini treba imati kvalitetnog PR-a koji će biti prva linija u komunikaciji s građanima i da detaljno objasni šta to poslodavac još nudi osim plate", izjavio je Raškaj za Anadolu.
Iako veliki broj bh. građana odlazi u Njemačku, smatra da zabrinjava činjenica Zavoda za zapošljavanje Njemačke koji su ukazali na pad potražnje za projektantima.
"Ako se više ne budu tražili projektanti, smatram da će i Njemačka krenuti u nekom pravcu recesije i krize", rekao je Raškaj.
Osim građevinskog sektora, najveći problem je u oblasti turizma.
"Ugostiteljski objekti u cijeloj Evropi muku muče s radnom snagom, od konobara do hotelijera, sobarica, čitačica", poručio je Raškaj.
Loš obrazovni sistem
Podijelio je i podatak da je od početka ove godine iz Hrvatske u neke druge zemlje otišlo do 20 posto radne snage.
"Tome je pridonio šengen, jer je otvorio vrata građanima koji žive uz granicu sa Slovenijom, da odu raditi tamo jer su veće plate. U Bosni i Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu, porast broj onih koji odlaze je deset posto. Najčešći uzrok koji navode građani, ali i poslodavci koji nas kontaktiraju, jeste politička situacija u Bosni i Hercegovini, a na drugom mjestu su primanja", pojasnio je Raškaj.
Samtra da bi se riješili problemi s deficitarnim zanimanjima potrebno je pozabaviti se obrazovnim sistemom, uvezati obrazovne ustanove na svim nivoima i praviti analize tržišta rada.
"Učenici i studenti ne upisuju zanimanja koja su tražena. Možemo vidjeti da je u Hrvatskoj trenutno na upisima na fakultete upražnjeno 20.000 mjesta, dakle, nema studenata koji bi upisali tražena zanimanja. I dalje se, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i regiji upisuju fakulteti koji lijepo zvuče - pravni, ekonomski... I dalje se ne radi na tome da se ograniči broj upisa za ona zanimanja kojih je trenutno previše na tržištu, a da se fokus, s nekim stimulansima, prebaci na ona deficitarna zanimanja", istakao je Raškaj.
Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.
Zaustaviti val odlazaka
Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Raškaj smatra da je jedno od rješenja da se zaustavi val odlazaka mladih ljudi smirivanje političke situacije. Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima potencijale da privuče strane investicije čime će se obezbijediti u dodatna radna mjesta.
