Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je da nije zadovoljan dosadašnjim procesom evropskih integracija te zemlje s obzirom da tek nakon 17 godina čekanja statusa kandidata počinju pregovori o članstvu u Evropskoj uniji.
“Nas je Evropska unija praktički zaboravila i nizom ucjena u međuvremenu, hvala Bogu, nekako smo uspjeli napraviti nekakav kompromis sa Republikom Bugarskom, uz pomoć francuskog predsjedništva, i krenuti u pregovore. Međutim, ako pogledate unazad, mi smo sa statusom kandidata od 2005. godine, a ako tek sada počinjete pregovore, niko ne može reći da smo u tom pogledu bili veoma uspješni“, rekao je Pendarovski.
Ističući da to čekanje nije plod izostanka reformi, već da je tu bilo mnogo opstrukcija, Pendarovski je kazao da nekoliko evropskih zemalja nije bilo zainteresovano za region Balkana.
Zaboravljene države
“Bosna i Hercegovina i Kosovo su apsolutno zaboravljene države, apsolutno zaboravljene. Kosovo ne može dobiti viznu liberalizaciju. I kakav evroentuzijazam želite u toj populaciji, da bude za Evropsku uniju?!“, istakao je Pendarovski.
Podsjećajući da Crna Gora i Srbija već deset godina pregovaraju o članstvu u EU, on je istakao da sve zemlje Zapadnog Balkana čekaju da napreduju ka Evropskoj uniji.
“Bosna i Hercegovina je zemlja koja je objektivno najviše stradala od raspada bivše Jugoslavije, sa najviše žrtava, više 100 hiljada mrtvih, a ne znam, neki kažu, više od dva miliona raseljenih. Ona ne može, zbog poznatih unutrašnjih kontradikcija, ne može napredovati. Međutim, ni Evropa, jer su neke države bliže jednom entitetu, druge drugom entitetu, ne pruža im dovoljno ruke da ih izvuku iz ponora kojem se približavaju“, rekao je Pendarovski.
Predsjednik Sjeverne Makedonije je rekao da, kao posljedica ovakve situacije, odlaze mladi ljudi sa cijelog Balkana, dodajući da nijedna zemlja danas nema ni približno toliko stanovnika kao prije 20-30 godina.
Pendarovski je skeptičan da će ustavni amandmani biti usvojeni u ovom parlamentarnom sastavu.
Predsjednik Sjeverne Mkedonije Pendarovski je za AA komentirao i aktuelnu političku situaciju u toj zemlji, a posebno u kontekstu ustavnih amandmana koji proizilaze iz bilateralnog Protokola potpisanog sa Bugarskom.
On je skeptičan da je sadašnja opozicija u Sobranju raspoložena da glasa za ustavne amandmane. Pendarovski smatra da je stav opozicije vođen unutarstranačkom logikom.
On naglašava da u do sada potpisanim dokumentima nema opasnosti za makedonski identitet i jezik.
“Ne možete nikoga natjerati (da glasa) ako sadašnja opozicija smatra da su ovi dokumenti opasnost za makedonski narod. Ja tako ne mislim. Moja procjena je da će biti veoma teško doći do 2/3 u ovom parlamentarnom sastavu, jer, koliko mogu da procijenim, opozicija u makedonskom parlamentu čita sporazum sa Bugarskom, odnosno pregovarački okvir sa Evropskom unijom, kroz partijske dioptrije“, rekao je Pendarovski.
Govoreći o političkoj polarizaciji u Sjevernoj Makedoniji, on kaže da se ne može postići konsenzus čak ni o strateškim pitanjima kao što su evropske integracije.
“Dva glavna politička bloka su toliko udaljena i polarizacija je tolika da zaista ne vjerujem da ovdje postoji minimum volje, prije svega, zbog ponašanja opozicije, da se dogovore oko neke dvije-tri strateške stvari“, kaže Pendarovski.
S obzirom na političku polarizaciju, predsjednik Pendarovski ne vjeruje da bi mogao pomoći i eventualni sastanak rukovodstva koji bi inicirao Ured predsjednika.
“U principu, ne vjerujem da ćete ono oko čega se ne možete dogovoriti u institucijama, dogovoriti na sastanku rukovodstva“, rekao je Pendarovski.
Konstantna konstruktivna uloga Turkiye na Balkanu
Povodom 30. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Sjeverne Makedonije i Turkiye, koja će biti proslavljena u petak, 26. avgusta, predsjednik Pendarovski je u intervjuu za AA istakao da su odnosi dvije zemlje na izuzetno visokom nivou.
“I politički i ekonomski, kao i u našoj saradnji u međunarodnim organizacijama, uvijek smo dobijali maksimalnu podršku Turkiye i obrnuto. Mislim da drugačije ne može, s obzirom na istorijske veze koje imamo, ogromnu dijasporu koja se odavde preselila u Turkiye i obrnuto. A sve su pretpostavke da će se ta saradnja i dalje razvijati u interesu dvije zemlje i dva naroda“, rekao je Pendarovski.
Makedonski predsjednik je istakao da je uloga Turkiye ogromna u pristupanju Sjeverne Makedonije međunarodnim organizacijama, posebno u pristupanju NATO-u, jer je Turkiye stara članica Alijanse.
On je kao primjer naveo dokumente NATO-a, u kojima je od prvobitne kandidature Sjeverne Makedonije za članstvo 1999. godine, država nosila naziv Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, ali je svuda bila fusnota koja je glasila “Turkiye priznaje ovu državu pod imenom Republike Makedonije“.
“Jasno je da je Turkiye svih tih godina bila nesporna politička podrška našem vidljivijem i širem međunarodnom establišmentu, a to je i danas slučaj“, dodao je Pendarovski.
Pendarovski je Turkiye pohvalio kao "starog člana međunarodne zajednice", ističući da će ta zemlja sljedeće godine proslaviti 100. godišnjicu uspostave Republike.
“Turkiye ima staru tradiciju iz ranijih vremena i jedna je od najstarijih zemalja sa najstarijom kulturom i tradicijom, jedna od najstarijih diplomacija, tako da imamo još mnogo toga da naučimo od nje na tom planu“, rekao je Pendarovski.
Napomenuo je i da je Turkiye među prvim državama priznala nezavisnost Sjeverne Makedonije 1991. godine i poslala svog ambasadora u Skoplje.
Ocijenio je da iz perspektive Sjeverne Makedonije ne postoji otvoreno pitanje koje opterećuje bilateralne odnose Ankare i Skoplja.
“Činjenica je da nema otvorenog pitanja. Mislim da će se naši turski prijatelji složiti s tim“, dodao je Pendarovski.
Prema riječima makedonskog predsjednika, Turkiye je imala, ima i imaće prilično konstruktivnu i pozitivnu ulogu na Balkanu. Kako je istakao Pendarovski, Turkiye ima izbalansiran pristup cijelom Balkanu, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost građana koji žive u zemlji.
“Turkiye nikada nije imala nikakvu ulogu ili uticaj na Balkanu, ako hoćete, posebno na Zapadnom Balkanu, što bi podijelilo narode u regionu. Nikada nije bila za jedno i protiv drugog. Recimo, Turkiye kao pretežno muslimanska zemlja i društvo ima priličan broj posjeta, investicija i odličnu saradnju, koliko vidim, sa Srbijom. Dakle, ne možemo reći da se Turkiye fokusira samo na Bosnu i Hercegovinu, kao što neki misle, ali se bukvalno podjednako usmjerava prema svim semljama Zapadnog Balkana“, rekao je on.
O dogovoru o izvozu ukrajinskog žita
Predsjednik Sjeverne Makedonije govorio je i o ruskom ratu u Ukrajini i ulozi Turkiye kao posrednika. On je naglasio da je Rusija neprikosnoveni agresor u Ukrajini, ali prema njegovim riječima, vrlo je malo ljudi i država u svijetu koji mogu razgovarati sa ruskim predsjednikom, koji je “glavni arhitekta ovog napada na Ukrajinu“.
“Posljednji sporazum o izvozu pšenice i žitarica, postignut je nakon sati i dana pregovora između ruske i ukrajinske strane, a Turkiye je bila posrednik. U ovom trenutku ne vjerujem da postoji bilo koja druga država na svijetu koja za opće dobro može održavati ravnopravne odnose i sa Ukrajinom i sa Rusijom. U suprotnom bi moglo doći do velike gladi u nekim dijelovima svijeta, posebno u Africi“, naglasio je Pendarovski.
On je dalje kazao da je sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica samo dokaz da lični angažman turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i cjelokupne turske diplomatije, kao i imidž Turkiye kao zemlje, imaju visoku vrijednost u svijetu, što je omogućilo da se postigne takav dogovor.
“Malo ljudi je vjerovalo da je tako nešto moguće. Ja sam, na primjer, bio jedan od onih koji su bili rezervisani. Znam koliko je teško, ili pretpostavljam koliko je teško, pregovarati sa Putinom“, dodao je on.
