Za Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza glasao je ukupno 21 zastupnik Predstavničkog doma PSBiH, dok je protiv bilo 16 zastupnika.      Foto: FENA

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u srijedu na četvrtoj hitnoj sjednici usvojio je većinom glasova Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.

Za Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza glasao je ukupno 21 zastupnik Predstavničkog doma PSBiH, dok je protiv bilo 16 zastupnika.

Zastupnici Јasmin Emrić (NES), Šerif Špago (SDA), Mira Pekić (PDP) i Mladen Bosić (SDS) potvrdili su tokom izlaganja kako neće podržati usvajanje budžeta na nivou Bosne i Hercegovine po hitnoj proceduri.

Između ostalog, rečeno je da se o budžetu ne može odlučivati po hitnom postuku zbog nemogućnosti ulaganja amandmana i činjenice da hitni postupci onemogućavaju i mišljenja komisija za finansije i budžet.

Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija, obrazloživši pred Predstavničkim domom budžet za ovu godinu, rekao je da je on uravnotežen i da je osnovna pretpostavka za njegovo usvajanje bio Globalni fiskalni okvir, koji je usvojen 6. marta ove godine.

Podsjetio je da je Vijeće ministara za 20-ak dana uspjelo proći sve procedure kako bi se budžet našao u parlamentu.

"Prihodi budžeta iznose više od 1,3 milijarde KM. U strukturi prihoda ključnu poziciju uvijek čine prihodi od indirektnih poreza i oni iznose 1,02 milijarde KM", rekao je Tegeltija.

Kako je kazao, ovaj okvir budžeta omogućiće funkcionisanje institucija kako sa stanovišta primanja tako i sa stanovišta troškova poslovanja.

"Ovaj budžet dovešće do značajnog materijalnog poboljšanja zaposlenih u institucijama BiH", rekao je Tegeltija, dodajući da je najvažnije da se budžet usvoji do kraja prvog kvartala.

Tegeltija je naglasio da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o povećanju osnovice za obračun plate sa 535 na 600 KM, kao i povećanje naknada za ishranu, prevoz, te regres koji će biti 450 KM.

"Budžetom je planirano da se za plate zaposlenih izdvoji 791 milion KM, što je za 25 posto više u odnosu na prošlu godinu. Povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM za devet mjeseci za sobom povlači 63 miliona KM sredstava", rekao je Tegeltija.

Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2023. godinu je utvrdilo Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 20. marta, a kasnije je prijedlog upućen u parlamentarnu proceduru na razmatranje po hitnom postupku.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što predstavlja povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.

Usvojen i prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i naknadama

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je na hitnoj sjednici usvojio prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

Za predloženo zakonsko rješenje glasalo je ukupno 39 zastupnika Predstavničkog doma PS BiH.

U navedenom prijedlogu se tražilo da se Zakonom definira da će se plate onih koji imaju obračunski koeficijent iznad 8,0 obračunavati uz primjenu osnovice od 535 KM.       Foto: FENA

Prije rasprave o budžetu, na dnevnom redu je bio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama, čiji je predlagač bilo Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom da se Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

U navedenom prijedlogu se tražilo da se Zakonom o plaćama u institucijama BiH definira da će se plate imenovanih i izabranih zvaničnika koje imaju obračunski koeficijent iznad 8,0 obračunavati uz primjenu osnovice od 535 KM, dok bi za ostale državne službenike i zvaničnike sa nižim koeficijentima došlo do povećanja osnovice na 600 KM.

Kako je ranije rečeno iz kabineta člana Predsjeništva BiH Denisa Bećirovića, radi se o zakonu koji direktno i ciljano onemogućava rast primanja najviših zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine u 2023. godini.

Zastupnik Predrag Kožul iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) prilikom rasprave o Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH istakao je da je njegova stranka bila suzdržana prilikom rasprave o hitnom postupku, dodajući da postoje određene nelogičnosti u prijedlogu zakona.

"Prema ovom zakonu ministri i zamjenici ministara imat će istu platu. Zamjenici glavnog revizora će imati veću plaću od glavnog. Mislim da se mora voditi računa da oni moraju biti konzistentni i logični", rekao je Kožul.

Šerif Špago, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA), istakao je da će ova stranka podržati ovaj nacrt zakona.

"Podržat ćemo ovaj zakon da usvajanjem budžeta ne dođe do rasta plata imenovanih i izabranih zvaničnika. Ne smatramo da ovo rješenje treba dugo trajati, ali bitno je da se ovaj zakon usvoji prije budžeta", kazao je Špago.

Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije (SDP) istakao je da ovaj nacrt zakona pokazuje odgovornost članova Predsjedništva BiH.

"Ovo je trenutno jedino predloženo rješenje i pokazuje odgovornost, jednoglasno članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine da uz budžet dostave i ovaj zakon koji sprječava rast plata", rekao je Magazinović.

Jasmin Emrić, zastupnik Narodnog evropskog saveza (NES), izjavio je da ova stranka podržava prijedlog zakona.

"Mi smo propustili veliki broj šansi da ovu oblast uredimo, kako to kažemo sistemski. Toliko je primjera bilo prije. Trebam nam novo rješenje samo za imenovane i izabrane zvaničnike, ali pošto hitno moramo donijeti odluku, mi podržavamo ovaj prijedlog zakona. Ovo je jedino rješenje kako bi onemogućuli povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima", kazao je Emrić.

TRT Balkan / agencije