Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.    Foto: Reuters

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992-1995.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Ukopan je na Šehidskom mezarju "Kovači" u istom gradu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu. Tokom pohađanja gimnazije, Izetbegovićev način razmišljanja razlikovao se od razmišljanja mnogih njegovih profesora.

U Sarajevu je diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, za vrijeme bivše SFR Jugoslavije dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora 1983. godine.

Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao je prvi predsjednik ove stranke. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

U turbulentnom vremenu početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u Bosni i Hercegovini.

U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu od bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.

Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Daytonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH.

"Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići", izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Njegova najpoznatija djela su: "Islamska deklaracija", "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu"... Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.

Godišnjica rođenja Alije Izetbegovića bit će obilježena na prigodan način a, uz ostalo, Muzej "Alija Izetbegović" u Sarajevu, jedna od institucija koja čuva sjećanje na život i djelo Alije Izetbegovića, od danas do 10. augusta upriličit će "Dane otvorenih vrata", gdje će biti predstavljeni eksponati koji nisu u redovnoj postavci, uz besplatan ulaz.

U Vijećnici u Sarajevu bit će održana prigodna akademija.

TRT Balkan / agencije